SARAJEVO, BiH u trgovinskoj razmjeni s inostranstvom ostvaruje veći izvoz od uvoza samo kod pet proizvoda i to uglavnom niskog stepena obrade, a što govori o lošoj strukturi privrede i njenom tehnološkom zaostajanju.
Suficit kod pet proizvoda”Suficit u trgovinskoj razmjeni BiH ima kod prometa baznih metala, drveta, namještaja, električne energije i ribe. Ove djelatnosti ostvaruju ukupan suficit od 1,2 milijarde KM i čine 41 posto domaćeg izvoza”, kaže Jago Lasić, predsjednik Privredne komore Federacije BiH.
Ovi proizvodi, konstatuje, imaju malu dodanu vrijednost, a što čini nepovoljnom strukturu našeg izvoza.
“Vlade koje će biti formirane moraće povesti računa da imamo više proizvoda u koje je ugrađeno više rada, a što povećava zaposlenost i snabdijevanje tržišta vlastitom robom”, kaže Lasić, dodajući da je BiH kao mala zemlja prisiljena da razvija proizvodnju za izvoz malih serija robe.
Ključni razlog za ovakvu strukturu izvoza, smatra Igor Gavran, ekspert Spoljnotrgovinske komore BiH, jeste u strukturi proizvodnje.
“Osim u navedenim djelatnostima te hrani, mi i ne ostvarujemo značajnu proizvodnju u drugim djelatnostima. Međutim, imamo i neke specifične grane kao, na primjer, industriju građevinskih materijala, koja u mnogim segmentima potpuno ili gotovo potpuno pokriva domaće potrebe, a njihovi proizvodi nisu značajan predmet razmjene”, kaže Gavran.
Kao ključne razloge zašto proizvodnja i izvoz nisu veći u oblasti hrane, Gavran navodi nemogućnost plasmana ovih proizvoda van granica BiH.
“Mnoge vrste prehrambenih proizvoda, kao što su meso i mesne prerađevine, na tržište EU iz BiH ne mogu ući čak ni tranzitno, a kamoli da budu izvezene, dok se na tržištima susjednih zemalja suočavamo s netarifnim barijerama koje izvoz onemogućavaju ili ga drastično otežavaju”, obrazlaže Gavran.
Za hranu, kao i za sofisticiranije industrijske tehničke proizvode, strateški problem je zaostajanje BiH u razvoju infrastrukture kvaliteta, jer tek do kraja naredne godine očekujemo prijem Instituta za akreditiranje BiH u punopravno članstvo sistema Evropske akreditacije.
Zaostajemo i u usvajanju i provedbi tzv. Direktiva novoga pristupa, bez kojih je neozbiljno i govoriti o usklađivanju sa sistemom EU, kao i brojnih drugih standarda bez kojih se već sada ne može ništa izvoziti na mnoga trzišta ili će to uskoro postati nemoguće.
Gavran napominje i da su problem i mizerna ulaganja u nauku, istraživanja i tehnološki razvoj.
“Sada smo uglavnom oslonjeni na preuzimanje tuđih tehnoloških rješenja, često s velikim vremenskim zaostatkom, a što nam ne garantuje ni stagnaciju, a kamoli ekonomski razvoj”, kaže Gavran, dodajući da sadašnju nepovoljnu situaciju pogoršavaju i loše poslovno okruženje i odsustvo podsticaja za proizvodnju i izvoz. Nezavisne novine
Suficit kod pet proizvoda
