Po struci medicinska sestra, Banjalučanka Žaklina Kondić je naučila da dizajnira, mjeri, vari, brusi, montira i prodaje namještaj koji zajedno sa partnerom Stefanom osmisli. Kreirajući „No Design“ brend, prošle godine je odlučila da napusti stalni posao i posveti se ostvarenju sopstvenih snova i pokretanju privatnog biznisa.
Uz pomoć sredstava Grada Banjaluka, namijenjenim u lokalnom budžetu za pomoć pri zapošljavanju tokom pandemije virusa korona, njihov biznis dobio je finansijsku podršku, što je veoma značajno za ekonomsko osnaživanje žena koje su naročito pogođene krizom koju je uzrokovala pandemija. Banjaluka inače, prilikom subvencionisanja, ima posebno dodatno bodovanje za preduzetnice.
Namještaj za vječnost
Trepezarijski sto u Žaklininom domu „prvenac“ je koji je proizvela sa svojim partnerom Stefanom kada su završili gradnju kuće, a zbog pandemije su bili ograničeni u tome da namještaj po svom ukusu traže u salonima.
„Nismo mogli da odemo ni u jedan salon namještaja da nešto pogledamo, ni cjenovno ni po dizajnu nismo mogli naći ono što želimo. Uradili smo nacrt, kupila sam željezo, naručila drvo, imali smo stolara poznanika i sklopili smo trepezarijski sto. Kada je nastao finalni proizvod ostala sam iznenađena kako je dobro ispalo“, navodi Žaklina.
Poznanici i prijatelji kojima se sto svidio, zatražili su da i njima naprave isti ili sličan i tako se posao počeo širiti – „nizale su se narudžbe“. Za godinu su uspjeli da proizvedu stotinjak finalnih proizvoda, stolova, klub stolova, polica, TV komoda, predsoblja, kupatilskih elemenata, šankova: „sve ‘handmade’, bez bilo kakvih fabričkih mašina“. Trenutno fokusirana na kreiranje brenda i njegove prepoznatljivosti na domaćem tržištu, vlasnica „No Designa“ radi na razvoju webshopa i pokretanja izvoza, što joj je krajnji cilj.
„Ono što prodajem je vječnost, koji god naš proizvod da kupite to je vječnost i nešto što ćete jednog dana dati svojoj djeci“, ističe Žaklina i poručuje da finalne proizvode isporučuju u roku od mjesec od narudžbe i uplate avansa što smatraju da im daje dozu profesionalnosti.
Borba sa administrativnim aparatom
Registrovanje samostalne preduzetničke firme, priča Žaklina, nije bilo lako. Odlazak na više adresa, od gradske administracije do suda, čekanje dozvola i drugih dokumenata, oduzelo joj je mnogo vremena iako je bila upućena gdje i na koje adrese se treba obratiti.
Sa administrativnim aparatom se izborila i sve je, dodaje, krenulo uzlaznom putanjom te više nije mogla raditi i posao od osam do četiri i dala je otkaz na radnom mjestu u administraciji u kabinetu zamjenika direktora Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS.
„Jednostavno, zadržavanje na starom poslu više nije imalo smisla, pošto sam ja kompletna operativa, radim sve, od osmišljavanja dizajna po svom ukusu i onome što mi kupci prenesu, dizajniramo nešto drugačije, jedinstveno. Stefan, koji je po struci grafički dizajner, to prenese u Arhicad, a onda izrađujemo i zajedno sve sklapamo. Naša kuća je naša radiona“, naglašava Žaklina dok u ćošku sobe pokazuje još jedan trepezarijski sto, puno drvo, kompletno napravljen od hrasta.
Stefan, koji sve ideje grafički precizira, kaže da su ih pandemija virusa korona i cijene namještaja na tržištu podstakli da pokrenu biznis.
„Zajedno smo u ovome od početka, imali smo stari aparat za varenje, kupili željezo, nacrtali, dizajnirali, od kolega smo naručili ploču i izradili trepezarijski sto. Komentari su bili dobri i ljudi su se interesovali. Tako su se nizali projekti. U posljednjih godinu dana smo imali u prosjeku sedmično po jednu narudžbu i prije dva i po mjeseca sam napustio svoj posao kako bismo podigli sve na viši nivo. Žaklina vodi značajan dio posla, ponude, načine formiranja cijena, cijene materijala, nadopunjujemo se i to daje vrlo dobar rezultat“, ističe on.
Podrška javnih budžeta ženama preduzetnicama
U samozapošljavanju imaju i podršku Grada Banjaluka od kojeg su prije oko mjesec dana dobili subvenciju. Ovaj vid pomoći Grad Banjaluka kreirao je kako bi pomogao samostalnim preduzetnicima i malim i srednjim preduzećima u vrijeme pandemije i dodjeljuje se prema Pravilniku o uslovima i načinu korištenja subvencija poslovnim subjektima u periodu krize u Gradu Banja Luka za 2021. godinu, koji ima i rodnu komponentu, odnosno dodatno bodovanje preduzetnica.
Iako skromnih 7.000 maraka, to će im, kaže Žaklina, pomoći u poslovanju u narednih šest mjeseci. Još uvijek ne mogu da priušte da stalno zaposle stolara, pa ga angažuju po potrebi, a veliki dio posla rade sami.
S ciljem stvaranja povoljnijih mikroekonomskih uslova i održavanja sektora malih i srednjih preduzeća, te povećanja zaposlenosti, Grad Banja Luka od 2013. u budžetu obezbjeđuje podsticajna sredstva. Budžetom Grada za 2021. godinu za subvencije poslovnim subjektima planirana su sredstva u ukupnom iznosu od 1,2 miliona KM.
Odlukom o dodjeli subvencija u periodu krize u ovoj godini odobreno je 452.250 KM za 96 privrednih subjekata, od čega je najveći dio za samozapošljavanje za 77 samostalnih preduzetnika u iznosu od 390.000 KM, pojasnili su iz Gradske uprave Banja Luka. Ističu da Grad podržava pokretanje biznisa čije su nositeljice žene, tako što biznis planove dodatno boduju.
„Imamo dodatno bodovanje za preduzetnice, čime stiču veću mogućnost za dodjelu subvencija. U ovoj godini odobrene su subvencije za 32 preduzetnice u ukupnom iznosu od 174.000 KM, od čega je za deset preduzetnica mlađih od 30 godina odobreno ukupno 48.000 KM“, naglasili su u Gradskoj upravi.
Ivan Babić iz Odsjeka za razvoj Gradske razvojne agencije pojašnjava da je dodatno bodovanje za preduzetnice, prilikom dodjeljivanja subvencija, uvedeno prije tri godine u bodovnu listu Grada Banjaluka.
„Preduzetnice dobijaju deset dodatnih bodova u odnosu na ostale podnosioce prijava za dodjelu subvencija. Boduju se opšti kriterijumi koji se odnose na to da je preduzeće registrovano u toku javnog poziva ili prije, odnosno u godini raspisivanja poziva, te da ima poslovni plan. Kada se to boduje, onda ide dodatnih deset bodova koji se daju ako je u pitanju preduzetnica, pa još deset ako je mlađa od 30 godina. Imaju dodatni bodovi i za RVI kategorije i za lica starija od 45 godina“, ističe Babić.
„Žene su zainteresovanije i agilnije, više prisustvuju obukama i žele da nauče, u odnosu na muškarce koji su inertniji u tom smislu da nauče biznis planiranje“, kaže Babić.
Vesna Marinković Vojvodić, rukovoditeljica Odsjeka za razvoj u Gradskoj razvojnoj agenciji Banjaluka ističe da ta Agencija organizuje obuke iz poslovnog planiranja.
„Svi oni koji želje da apliciraju imaju mogućnost pohađanja obuke i mentorske podrške za izradu poslovnog plana. U 2020. godini Grad je podržao 77 preduzetnika/ca od čega je bilo više od 30 preduzetnica koje su prošle obuku u Agenciji i dobile podsticaj za samozapošljavanje“, navela je Marinković Vojvodić.
Inovacioni centar Banjaluka
Rukovoditeljica poslovnog inkubatora u Inovacionom centru Banjaluka (ICBL), Dragana Bajović, ističe da su aktivnosti koje organizuju za preduzetnice uglavnom projektno bazirane aktivnosti koje uključuju obuke iz preduzetništva i marketinga. Jedan takav program u oviru ovog Centra prošla je i Žaklina. Projektno bazirane aktivnosti su finansirane od strane međunarodnih donatora u BiH.
„Za narednu godinu pripremamo plan rada koji će uključivati programe obuke namijenjene isključivo ženama. Ono što je naša praksa pokazala jeste da nastojimo da uvijek uključimo jednak broj muškaraca i žena u naše aktivnosti, odnosno programe obuke, konferencije, radionice“, ističe Dragana Bajović.
Programi obuke koje planiraju iduće godine fokusiraće se na obučavanje žena koje tek treba da započnu svoje biznise, kroz redovan edukativno-mentorski program “BRiO Business Academy”, koji realizuje Inovacioni centar.
„U narednoj godini jedan poziv će biti namijenjen isključivo ženama. Program je koncipiran na način da se prolaze svi elementi poslovnog plana, a na kraju edukacije učesnice imaju finalizovan poslovni plan i prezentaciju. Najbolje poslovne ideje dobijaju dodatnu podršku za razvoj kroz Poslovni inkubator Inovacionog centra Banja Luka. Drugi dio aktivnosti ćemo fokusirati na žene koje već imaju svoje biznise, ali im je potrebna dodatna podrška kako bi njihov biznis nastavio da se razvija“, pojasnila je Dragana.
Što se tiče poslovnog inkubatora, dodaje ona, u odnosu na prije tri ili četiri godine, kada su imali jednu ili nijednu preduzetnicu, situacija je sada bolja i imaju dosta više žena koje su se odlučile da pokrenu svoje biznise, a tome su svakako doprinijeli i svjetski trendovi, povećana dostupnost znanju i informacijama, ali i pristup svjetskom tržištu određenih branši.
„Zahvaljujući razvoju različitih digitalnih platformi, testiranje ideja i prilagođavanje sadašnjim tržišnim uslovima dosta je jednostavnije i jeftinije nego ranije. Samim tim i broj žena u preduzetništvu se povećao, možda i dolaskom novih generacija koje su više okrenute konceptu samozapošljavanja i kreiranja sopstvenih biznisa. Različiti programi ekonomskog osnaživanja žena su svakako imali pozitivan efekat, kao i promocija žena koje su već dug niz godina uspješne u vođenju sopstvenog biznisa“, rekla je Bajović.
Pojašnjava da Centar nema programe podrške preduzetnicima koji se finansiraju od javnih sredstava, ali da su njihovi osnivači javne institucije i ustanove koje ih finansiraju, pa se na taj način indirektno finansiraju i njihovi programi podrške.
ICBL finansiraju Vlada Republike Srpske (Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo) sa 300.000 КМ i Grad Banja Luka sa 15.000 KM.
Ukupan prihod kompanija koje su boravile u ICBL-u od 2014. do 2020. godine iznosi više od 7,6 miliona maraka, zaprimili su 305 poslovnih ideja preduzetnika i preduzetnica koji su najvećim dijelom iz Banjaluke, iako su pozivi otvoreni i za one koji su iz drugih lokalnih zajednica. Podržali su 175 preduzetničkih timova, 116 kompanija i 328 zaposlenih.
Važnost podrške javnih budžeta preduzetnicama
Važnost podrške preduzetnicama kroz javne budžete naglašavaju i ekonomisti. Neophodno je da javne institucije vode računa o inovativnosti i pravovremenosti kako bi strategija ili program podrške pokretanju biznisa i zapošljavanju bili uspješni, navodi ekonomista Admir Čavalić.
„Svake godine se postojeći programi moraju revidirati i razmišljati o tome da li su oni u skladu sa očekivanjima i trendovima potencijalnih korisnika. Da li korisnici razumiju poziv, da li su spremni da se prijave, da ga realizuju, da li ima poteškoća u komunikaciji… Drugi aspekt se odnosi na praćenje revizije uspješnosti programa“, naglašava Čavalić.
Dodaje da postoje loše prakse gdje se neki programi, pa i oni koji se odnose na rodno odgovorno budžetiranje, realizuju samo da bi se isplatio višak javnih sredstava.
„Međutim, ne rade se revizije i da li je program ispunio očekivanje. Generalno programi podrške zapošljavanju su dobre prakse u moru lošeg trošenja javnog novca. Podrška pri zapošljavanju i pokretanju biznisa je stepenica više u odnosu na ostalo“, ističe Čavalić.
Važan aspekt, dodaje, uz finansijsku podršku je i tehnička pomoć, te programi obuke i obrazovanja i programi koje prate i ti aspekti se pokažu uspješnim.
Kao jedan od uspješnih modela podrške navodi i programe koji se realizuju u Hrvatskoj koji su otvoreni cijele godine i nije, kao u BiH, u pitanju godišnji ili periodični javni poziv koji je ograničen rokovima za prijavu.
CAPITAL: Svjetlana Šurlan
Priča je kreirana u okviru rada sa medijima na izvještavanju o rodno odgovornom budžetiranju, u sklopu projekta “Finansijska podrška za promjene u oblasti rodne ravnopravnosti u cilju osiguravanja transparentnijeg, inkluzivnijeg i odgovornijeg upravljanja na Zapadnom Balkanu” kojeg provodi UN Women, a podržava Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).
