BEOGRAD, Gotovo svakog ljeta malinari imaju isti scenario u rješavanju svojih muka. Protestvuju i blokiraju saobraćajnice jer su nezadovoljni otkupnim cijenama. S druge strane, stručnjaci tvrde da štrajkovi samo trenutno rješavaju problem i da je izlaz u povećanju produktivnosti i kvaliteta roda, ali i u planskoj proizvodnji.
Problem srpskih proizvođača maline i cijene tog voća dugoročno može da se riješi samo povećanjem proizvodnje, što bi obezbijedilo profit primarnih proizvođača, hladnjačara i izvoznika. Međutim, neophodno je da se uspostave i urede odnosi između svih u ovom reprolancu.
– Problem u domaćem malinarstvu traje godinama, neophodno je znatno povećati produktivnost i rentabilnost proizvodnje i uspostaviti korektne i uređene odnose između proizvođača, hladnjačara, izvoznika – smatra Drago Cvijanović, direktor Instituta za ekonomiku poljoprivrede. Suludo je izvoziti sirovinu, poput „rolenda“ ili „griza“, a ne praviti sok od tog voća, izuzetno cijenjen u svijetu. Ili, proizvesti džemove i marmelade od maline, koje takođe imaju prođu u razvijenim zemljama. Zbog neplanskog prilaska tržištu dolazi do ovakvih kriznih situacija, jer ne možete da se okrenete nekoj proizvodnji bez prethodnog plana i ispitivanja mogućnosti tržišta.
Glavni uzroci trenutne situacije u toj poljoprivrednoj grani su velike prošlogodišnje zalihe, dobar ovogodišnji rod, ali i smanjena tražnja na svjetskom tržištu, što je uticalo na drastičan pad cijene „crvenog zlata“ na svjetskoj pijaci. Od prošle godine ostalo je 15.000 tona kvalitetne maline u hladnjačama, ovogodišnji rod je bolji i kvaliteniji u odnosu na 2010. Međutim, kupovna moć bogatih zemalja sada je skromnija, a zbog velike ponude i manje tražnje pala je i cijena na svjetskoj pijaci.
– Prošle godine za malinu „rolend“ na svjetskoj pijaci dobijalo se 2,05 ili 2,2 evra po kilogramu, a u julu 2011. za „rolend“ se dobijalo 1,4 evra, što znači da je cijena drastično pala – istakao je Cvijanović. – Povećanjem prinosa po jedinici površine, smanjujemo značajno cijenu, što obezbjeđuje profit primarnih proizvođača, hladnjačara i izvoznika.
BORBA ZA CIJENU
Malinari iz svih 27 sela u bajinobaštanskoj opštini, okupljeni u Pilici na inicijativu Radomira Gavrilovića, dugogodišnjeg voćara, odlučili su da osnuju svoje udruženje. Kako su istakli, jedino preko strukovnog organizovanja, mogu izboriti za svoja prava, navodeći primjere voćara iz ariljskog kraja kojima će za ovogodišnji rod maline biti isplaćeno 100 dinara po kilogramu, dok hladnjačari u Bajinoj Bašti za prvu klasu plaćaju 20 dinara manje. Novosti