BANJALUKA, SARAJEVO – Planski dokumenti koji bi trebali ponuditi smjernice za borbu protiv korupcije su često uopšteni, bez konkretnih mjera i rješenja za niz problema koje ova vrsta kriminala prouzrokuje. Osim što ne nude rješenja u strateškim dokumentima, često nedostaju i pojedini praktični elementi kao što je način finansiranja tih uopštenih planova.
Umjesto proaktivnih i konkretnih poteza, ozbiljnost korupcije u BiH se zanemaruje, dok privreda i građani plaćaju cijenu.
Da nadležne institucije u BiH, u pripremi strateških dokumenata, namjerno ili ne, ne poklanjaju dovoljno pažnje detaljima pokazuju i i poslednji primjeri dugoročnih planova.
Loše funkcionisanje pravosudnog sistema podriva borbu protiv korupcije
Naime, Ministarstvo pravde BiH je nedavno objavilo Nacrt Strategije za reformu sektora pravde u BiH za period od 2023. do 2027. godine.
U dokumentu su navedene ključne oblasti koje su obuhvaćene reformama među kojma je i pravosuđe, koje ima ključnu ulogu u borbi protiv korupcije. To je posebno značajno zato što dosadašnji podaci pokazuju da je procesuiranje korupcije u najmanju ruku problematično.
Istraživanja na tu temu su pokazala da jako malo prijava korupcije dolazi do pravosudnih institucija, a još manje tih prijava rezultira u otvaranju istraga. Isto tako i sudske odluke, čak i kada su osuđujuće, favorizuju uslovnu kaznu u odnosu na novčanu ili čak zatvorsku.
U izvještaju za 2022. godinu Evropska komisija navodi da je BiH „tokom izvještajnog perioda nije postignut napredak“, te da „loše funkcionisanje pravosudnog sistema i dalje podriva borbu protiv korupcije“.
„Pokazatelji korupcije su dodatno pogoršani, a svi nivoi vlasti pokazuju znakove političke zarobljenosti, što direktno utiče na svakodnevni život građana. Nastavljeno je selektivno i netransparentno krivično gonjenje i prateći sudski postupci u predmetima u vezi sa korupcijom, što je uticalo na javnost, poslovne subjekte i investitore“, navedeno je u izvještaju EK uz preporuku da BiH treba da „usvoji novu Strategiju za reformu sektora pravde“.
Svima je jasno da su potrebne reforme koje moraju početi sa dobro osmišljenim planom.
Neefikasan pravosudni sistem odbija investitore
Nadležni su pripremili gore navedenu Strategiju za reformu sektora pravde, u kojoj je između ostalog navedeno da se među operativnim ciljevima nalazi: smanjenje broja neriješenih predmeta u tužilaštvima u BiH, jačanje mehanizma za prijavljivanje pritiska ili pokušaja uticaja na sudske predmete u toku, jačanje disciplinske odgovornost sudija i tužilaca u BiH te jačanje transparentnost u radu sudova i tužilaštava u BiH.
Unapređenja na tim poljima bi između ostalog trebala biti podrška i ekonomskom razvoju, što je takođe jedan od ciljeva te Strategije.
„Sektor pravde u BiH igra značajnu ulogu u podržavanju ekonomskog razvoja i stabilnosti. Neefikasan pravosudni sistem u BiH i sporost u rješavanju predmeta su jedan od glavnih faktora koji utiču na poslovnu klimu, a posljedično i na investicije i ekonomski rast“, navedeno je u Strategiji.
Objašnjeno je da „investitore generalno odbija kompleksan regulatorni okvir, nedostatak povjerenja u pravosudni sistem, te njegova nedovoljna transparentnost, efikasnost i finansijska pristupačnost“.
„Ovo utiče na pristup pravdi za poslovne subjekte. U tu svrhu, u dugoročnom periodu, sektor pravde u BiH mora pokazati efektivnost, efikasnost i transparentnost u svom radu. Ovo su najvažniji činioci koji će povećati investicije i privredne aktivnosti“, precizirano je u nacrtu Strategije.
Umjesto troškova stoji crtica
Kako bi se gore navedeni ciljevi sproveli potrebna su između ostalog i određena sredstva, ali u Strategiji nije navedeno koliko bi to moglo koštati. Tačnije tvorci Strategije su nekoliko stranica posvetili troškovima provođenja ovog planskog dokumenta u kojima nije navedeno puno konkretnih informacija.
Umjesto toga piše samo da će se postojeći troškovi provođenja Strategije finansirati iz budžeta BiH, Federacije BiH i 10 kantona, Republike Srpske i Brčko Distrikta, kroz redovna budžetska izdvajanja za troškove zaposlenih, materijala i usluga.
U rečenicama u kojima je trebala biti navedena cifra koja procjenjuje određenu vrstu troškova može se vidjeti samo prazna linija.
Očekuju se i određene sume iz projekata donatorske pomoći, uključujući IPA projekte te drugih donatora i međunarodnih organizacija. I tu se umjesto procjene troškova mogla vidjeti prazna linija.
„Razlog ovakvog pristupa su poteškoće u prikupljanju informacija potrebnih za sačinjavanje kredibilne procjene postojećih troškova“, objašnjeno je u Strategiji.
Sa obračunom troškova prilikom pripreme strateške dokumentacije nisu imali problema u Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH (APIK), ali jesu na drugim poljima.
Detalje ostavljaju u rukama entiteta i Brčko distrikta
Ova Agencija je pripremila nacrte Strategije za borbu protiv korupcije i Akcionog plana za provođenje strategije za borbu protiv korupcije za period od 2022. do 2024. godine.
Ti dokumenti sadrže samo uopštene mjere koji se trebaju preduzeti, bez konkretnih mjera za borbu protiv korupcije u sektorskim oblastima kao što su unutrašnji poslovi, pravda, zdravstvo, obrazovanje i drugo.
Kreatori ovih dokumenta poručuju da je to urađeno „kako ne bi došlo do preklapanja sa mjerodavnostima entiteta, Brčko distrikta i kantona, s obzirom na činjenicu da oni imaju konkretne mjerodavnosti u tim sektorima“.
„Strategija i Akcioni plan usmjereni su ka postizanju strateških ciljeva koje se odnose na oblast prevencije, proaktivnog otkrivanja, procesuiranja koruptivnih kaznenih djela te unaprijeđenja zakonodavnog okvira, kapaciteta, koordinacije i podizanja javne svijesti i podrške za borbu protiv korupcije. Ove mjere su generalni i strateški okvir, te orijentir ostalim nivoima vlasti koje ih trebaju pretočiti u konkretnije aktivnosti za borbu protiv korupcije u sektorskim oblastima, odnosno izraditi sektorski orijentisane strategije za borbu protiv korupcije i akcione planove za njihovu provedbu“, navedeno je u nacrtu Strategije koju je pripremio APIK.
Institucije priželjkuju novac donatora
Iz Transparency International BiH poručuju da ovakva i slična izrada strateških dokumenata kod nas na svim nivoima sve češće postaje pravilo, a ne izuzetak.
„Razlog djelimično leži u administrativnoj organizaciji i lošoj koordinaciji između svih nivoa vlasti, dok se drugi razlog može naći u nedovoljnoj zainteresovanosti izvršne i zakonodavne vlasti da izdvajaju sredstva u ove svrhe, te se u konačnici najviše nade polaže u donatorska sredstva“, objašnjava Damjan Ožegović iz TI BiH.
Dodaje da se upravo zato sa procjenama troškova kasni ili se oni uopšte ne iskazuju u nacrtima.
Zapinje i kod usvajanja strateških dokumenata
„Osim problema površnog i nepotpunog planiranja, dodatni problem je nepravovremeno usvajanje strateških dokumenata i akcionih planova za njihovo sprovođenje, a najbolji primjer je strategija za borbu protiv korupcije koje nema, što se naglašava u izvještaju GRECO-a“,kazao je Ožegović.
Istakao je da „to dovoljno govori o namjeri države da se ne bavi ni korupcijom niti prevencijom iste“.
„U državi koja se nalazi na začelju Evrope i koja je prema indeksu percepcije korupcije najlošije rangirana, ne računajući dvije države koje su trenutno u ratnim okolnostima, dobro posloženi planovi su od ključnog značaja kako bi se kontrolisanim pristupom prišlo rješavanju ovog problema. Međutim, nedostatak političke volje koči usvajanje krovnih dokumenata koji bi bili okvir za dalju razradu svih sprovedbenih akata. Ovakav nedostatak volje je u suprotnosti sa osnovnim načelima na kojima bi trebalo da se zasniva izrada, a to su načela odgovornosti, efektivnosti i efikasnosti“, kazao je Ožegović.
Šta je GRECO?
GRECO je stručno tijelo Savjeta Evrope zaduženo za evaluaciju i monitoring antikorupcijske politike u zemljama članicama, kandidatima i trećim zemljama.
U GRECO izvještaju za BiH koji je objavljen u martu ove godine upućen je poziv vlasti BiH da pojačaju napore i prevaziđu političke blokade koje koče određene reforme, radi spriječavanja korupcije među osobama sa najvišim izvršnim funkcijama u državi. Pored toga, naglašeno je da je neophodno da se Agenciji za prevenciju korupcije obezbijede adekvatni finansijski i ljudski resursi za efikasnu koordinaciju borbe protiv korupcije kao i da se treba obezbijediti sistem izrade redovnih antikorupcijskih akcionih planova.
Gavran: Mehanizme borbe protiv korupcije definišu oni koji su sami korumpirani
Ekonomista Igor Gavran kaže da takav pristup kod izrade strateških dokumenata nimalo ne ometa korupciju, već „dozvoljava i potiče sve negativne efekte koje ona ima na ekonomiju“.
„To i jeste očekivano obzirom da pravni okvir i mehanizme borbe protiv korupcije definišu oni koji su sami korumpirani ili interesno vezani sa takvima i nisu spremni preduzeti ništa suprotno vlastitim interesima“, rekao je on.
Dodaje da se negativan uticaj korupcije na ekonomiju ogleda na brojne načine.
„Korupcija u sistemu javnih nabavki diskriminiše najsposobnije privrednike i isključuje ih iz unosnih poslovnih aranžmana u interesu lošijih ponuđača. Korupcija u administraciji otežava ili onemogućava izdavanje neophodnih dozvola i obavljanje čak i osnovnih administrativnih postupaka poštenim privrednicima, jer se prednost daje i postupak ubrzava samo za one koji su za to platili ili su na drugi način stekli privilegije i poseban tretman. Korupcija povećava troškove poslovanja, jer predstavlja neformalni dodatni porez koji vas direktno ili indirektno opterećuje – ili ga platite nekome sami i postajete saučesnik ili ga ne platite ali onda imate dodatne troškove ili štete zbog toga “, naveo je Gavran.
Štetu „plaća“ privreda
Napominje da korupcija u zapošljavanju dovodi do negativne selekcije i zapošljavanja nesposobnih, te nezaposlenosti i iseljavanja potencijalno najboljih kadrova.
„Sve ovo će dugoročno štetiti i javnom sektoru i javnim prihodima, jer vodi ka neefikasnoj i nefunkcionalnoj ekonomiji i odvraća i domaće i strane investitore od daljih ulaganja. Ali nažalost, očito nekome ko sprečava efikasnu borbu protiv korupcije odgovara, jer inače bi sistem bio uspostavljen i djelovao drugačije“, kazao je Gavran.
Kako bi se izbjegle ili barem umanjile gore navedene negativne pojave za ekonomiju, Gavran ističe da je važno da se dobro pripreme strateški planovi.
„Takođe se prevencija korupcije mora inkorporirati u cijeli sistem daleko izvan okvira specifičnih strategija i propisa, koji u nazivu imaju borbu protiv korupcije“, zaključio je Gavran.
CAPITAL: Vesna Popović