SARAJEVO, Zakon o osiguranju depozita banaka u BiH donosi niz novina, a jedna od najinteresantnijih je da banke više neće moći višak novca da šalju u svoje centrale van države.
U Bosni i Hercegovini većina banaka je privatizovana i vlasnici su uglavnom banke sa stranom adresom.
“U BiH je 97 posto bankarskog sektora privatizovano, a većina banaka u BiH ‘viškove’ prosljeđuje bankama majkama u Austriji, Italiji i drugim zemljama. Ovim zakonom to će im biti onemogućeno, jer će sve viškove morati deponovati u BiH u Fond za osiguranje depozita koji će biti formiran”, rekao je Mirsad Isaković, poslanik SBB-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Osim što je poslanik, Isaković je i finansijski stručnjak koji ističe da je ovo veoma važan zakon, jer će dodatno zaštititi privrednike, ali i građane štediše.
Zakon o osiguranju depozita u bankama u BiH jedan je od pet zakona u setu zakona o akcizama koji će se u srijedu naći pred poslanicima Predstavničkog doma. Zakonodavac, Vijeće ministara BiH, tvrdi da je ovaj zakon bitna mjera koja će u budućnosti ublažiti potrese u bankarskom sektoru.
Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH, ističe da je zakon usaglašen sa entitetskim zakonima o bankama te da se njime predviđa mogućnost da se poslije svih potresa u bankarskom sektoru može pristupiti i rekonstrukciji. Ovaj zakon će omogućiti da privrednici, ali i štediše, u slučaju finansijskih problema i “pada” banke, dobiju veliki dio svog novca natrag. Između ostalog, u ovom zakonu definirani su članovi koji određuju uslove za korištenje Fonda u koji se svakodnevno deponuju sredstva banaka.
U cilju očuvanja finansijske stabilnosti novim zakonima o bankama predviđen je rezolucioni proces kojim se kroz restrukturiranje poslovanja banaka pomaže stvaranju samoodržive banke, a jedan od izvora, novim zakonom, biće Fond za osiguranje depozita.
Odluku o upotrebi sredstava donosio bi Upravni odbor Agencije za osiguranje depozita sastavljen od guvernera Centralne banke BiH i ministra finansija i trezora BiH ili lica koje oni ovlaste, a po jednog biraju entitetski ministri finansija. Članovi Upravnog odbora mogu biti i predstavnici entitetskih agencija za bankarstvom, ali bez prava glasa.
Međutim, ovdje postoji prenos nadležnosti, jer se entitetskim agencijama onemogućava pravo glasa, što će, prema riječima Dušanke Majkić, poslanika SNSDa u Predstavničkom domu BiH, pokušati riješiti podnošenjem amandmana.
“Predložiću amandmane na ovaj zakon kao član Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma BiH i pokušati djelovati u tom smjeru, a što se tiče samog zakona, on se čini dobar i prihvatljiv”, kazala je Majkićeva.
Zakon predviđa ograničenu visinu doprinosa Fonda za osiguranje depozita na 50 posto ciljanog iznosa Fonda. Upravni odbor Agencije, kao najviši organ upravljanja, donosi odluku o upotrebi fonda. U slučaju da Fond za osiguranje depozita pretrpi veće gubitke nego što bi pretrpio u procesima likvidacije ili stečaja, isti ostvaruje pravo na nadoknadu razlike iz sredstava vanredne premije.
U Vijeću ministara tvrde da su navedena rješenja u skladu sa direktivama EU. Ono što je važno istaći jeste da se ovim zakonom osniva Agencija za osiguranje depozita BiH. Agencija će imati sjedište u Banjaluci i filijale u Sarajevu i Banjaluci. Takođe, agencija može otvoriti dodatne filijale ako su fiskalno održive. Filijale nemaju pravni status, niti ovlaštenja neovisno od Agencije. Upravni odbor Agencije imenuje direktore svih organizacionih jedinica Agencije.
Osnovni zadaci Agencije biće osiguranje prikladnih depozita fiskalnih i pravnih lica u bankama članicama u skaldu sa zakonom, izdavanje certifikata o članstvu bankama, oduzimanje, putem suspenzije ili okončanja certifikata o članstvu, investiranje sredstava koja čine Fond za osiguranje depozita, isplata osiguranja u slučaju prestanka rada banke, učešće u restrukturiranju banke.
Agencija će imati pravo zatražiti reviziju radi ocjene tačnosti izvještaja banke. U slučaju da banka članica blagovremeno ne dostavi izvještaje poslovanja Agenciji ili, pak, ne uplaćuje premije osiguranja po dospijeću, ne plaća naknadu za izdati certifikat, ne plaća članarinu ili, pak, odbije potpisati ugovor o osiguranju depozita, predviđene su kazne u iznosu od 40.000 do 200.000 KM.
Asim Fazlić (SDA), član Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma BiH, ističe da je Zakon o osiguranju depozita u bankama BiH veoma važan zakon, jer će omogućiti zaštitu bankarskog, ali i privrednog sektora u BiH.
“Žao mi je što se stručnjaci iz finansijskog sektora nisu više uključili u polemiku o ovome zakonu, možda bi u toku javnih rasprava imali nekih ideja koje bi omogućile bolju implementaciju”, rekao je Fazlić.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, naglašava da su stručnjaci Svjetske banke radili na Zakonu o osiguranju depozita u bankama BiH i da vjeruje da je zakon napravljen da zaštiti bankarski sektor, ali i korisnike.
“Nisam vidio zakon, moram priznati, ali vjerujem da se vodilo računa da se izbjegne situacija kao što je bila sa Bankom Srpske i Bobar bankom”, kazao je Pavlović. Nezavisne novine
6 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Unicredit banka je izvozila novac u Hrvatsku pa su novac pljackali na auto putu,Raifaisen banka novac vozi u Austriju a ovdje ostave eto samo malo novca da funkcionisu i nemoraju placati porez na taj novac a najvise vole franke,dolare i eure pa onda kupuju zlatne poluge za rezerve kad obore valute…
Sve propale banke u BiH nisu bile inostrane bankarske grupacije, već lokalne prčvarnice kojima su nalogodavci bili lokalni tajkuni i političari. Recimo Hypo kao ino grupa je propala ali je i kao takva nacionalizovana i spašena od matične države što nije ugrozilo njihove kćerke u BiH. Bolje propala austrijska (italijanska itd.) nego ‘zdrava’ domaća banka, prva se može spasiti i unovčiti a pitajte deponente Bobara i Bor banke hoće li više ikada ući u banku osim da plate račun za vodu (a kad Nova banka dođe na red, onda neće ni tri Agencije za osiguranje depozita pomoći).
Viškovi novca svih banaka su na računima Centralne banke BiH i zovu se obavezna rezerva. Ovaj zakon pokušava da likvidna/slobodna sredstva banke zarobi unutar BiH a time zadire u unutrašnju poslovnu politiku banaka što je u suprotnosti sa ustavom. Odgovor bankarskih grupacija na bilo kakvo primoravanje može jednostavno biti stopiranje kreditnih linija koje dolaze iz njihovih centrala i pretvaranje banaka u uplatna mjesta za komunalije.
Uostalom čudi me zašto se uopšte evropske banke tipa Unicredit, Raiffeisen, Sberbank, Intesa itd. zezaju sa prisustvom u rupi zvanoj BiH.
Hypo banka je propala. Zovi to kako hoces ali je propala i spasena zbog politike. Ako ne razumijes njemacki trazi informacije o hypo banci na njemackom jeziku pa ga prevodi uz pomoc google transelate. A onda kad je, zbog politike, spasena novcem austrijskog naroda prodali su je glavom bez obzira. Kriminal unisti banku pa je drzava spasava novcem naroda i onda se resava iste. To je dodik pokusao sa balkan investment bankom samo sto nije uspio da je se rijesi. Lekciju je naucio pa tu gresku nije napravio sa bobar bankom.
To sto ti pricas o kreditima koje strane banke toboze daju svojim filijalama u bih ne pije vodu iz jednog razloga. Stednja gradjana u bankama je veca nego krediti. To znaci da strana banka ovde mojim novcem daje kredit tebi i uz pomoc mog novca uzima tebi kamatu.
Zasto bi onda uzimali novac iz svojih centrala? Odgovor i na to pitanje je jasan kao dan. Time stvaraju obavezu placanja prema centrali u inostranstvu i tako legalno iznose zaradu i kako ne bi placalo porez ovde.
A ovaj zakon ce donijeti dobre stvari u bih. Kad ostane vise novca banke ce se truditi da ga plasiraju kroz kredite pa ce u trci za dio trzista da obaraju kamate. I mozda ce konacno nuditi kredite i kompanijama mimo bih pa ce na tu ostvarenu zaradu konacno i da plate nesto poreza.
I nemoj idealizovati strane banke a kuditi sve domace. Ja ne branim ni jedne ni druge. Samo nisam slijep i nemam nikakvog interesa da pricam protiv jednih ili drugih jer su isti. Sustina sistema je ista. Uzmi zelenasku kamatu, iznesi milione profita na neka egzoticna ostrva i onda kupi inkubator od 20000km za neku bolnicu i tako glumi postenjacinu i dobrotvora. U medjuvremenu direktor dobija platu od 20000km plus menadzerski bonus od par miliona. A kad vidis da zelenasenje opada onda iznesi sve sto mozes preko fiktivnih ugovora i objavi bankrot. I onda nek posteni politicari, zbog brige za jadne stedise, potrose nas porez na spasavanje svojih milionskih stednih racuna i jos uz to ispadnu heroji.
@ Lihvar: ” To sto ti pricas o kreditima koje strane banke toboze daju svojim filijalama u bih ne pije vodu iz jednog razloga. Stednja gradjana u bankama je veca nego krediti. To znaci da strana banka ovde mojim novcem daje kredit tebi i uz pomoc mog novca uzima tebi kamatu.”
Tako je sada, ali u periodu do 2008. godine nije bilo tako, uzimanje kreditnih linija i depozita lokalnih banaka od matičnih kuća iz inostranstva (a i povećanje kapitala) je zaista bilo osnovni izvor sredstava za plasiranje kredita. Par banaka i sada ima solidne iznose refinansiranja od matičnih kompanija
U ekonomiji se ništa na silu ne može postići, posebno ne na dugi rok, “viškovi” idu tamo gdje je isplativije da se plasiraju.
Pročitao sam prijedlog zakona, i nisam primijetio da negdje piše da banke neće vise moći da iznose viškove novca u inostranstvo, u svoje matične kuće. I dalje će postojati premija za osiguranje (i to diferencijalna za razliku od linearne kakva je sada, što znači da će se pokušati eliminisati moral hazard kod osiguranja depozita) i uplaćivaće se u fond za osiguranje depozita. Plasiranje slobodnih likvidnih sredstava ostaje u domenu poslovne politke banaka, kako i treba da bude.
@Branko Tako je sada, ali u periodu do 2008. godine nije bilo tako.
Tacno je da je do 2008. godine kreditima iz inostranstva zadovoljavana potreba banaka u bih za novcem. Ali to je bilo 2008. sad je 2017. godina. 10 godina je proslo.
Tada u bih postojala mnogo veca potraznja za kreditima u odnosu na stednju i tada je bilo trzisnog osnova da uzimaju kredite u inostranstvu. Od trenutka kada banka u bih ima dovoljno stednje prestaje potreba za zaduzivanjem kod centrale. I ako nastavlja sa tom praksom to ne rade zbog normalne poslovne logike.
To se radi da bi se stvorile obaveze prema maticnoj kompaniji i tome slicno u cilju iznosenja novca iz mnogih razloga. Od izbjegavanja placanja poreza, pa do sklanjanja novca u neku drzavu u kojoj nije politicka kriza svakog dana i kojoj ne prijeti raspad, rat i slicno.
Nisam procitao zakon, samo vijest. Ako ih ne sprecava da iznose novac onda je vijest pogresnog naziva i nista zakonom nece postici. Ako ih sprecava onda mozemo ocekivati manje kamate.
Mozda je tacno da se nista ne pravi na silu ali svi pokusavaju. Od ECB-a koji stampaju vise evra nego celex tariguza, preko oprastanja dugova Grckoj od strane mmf-a i evropske unije, preko manipulacijama kursnim listama i koje rade banke i spekulanti, pa sve do uvodjenja sankicija i protekcionizma. Sve se radi na silu i za rad necijeg profitna koji nije ostvaren regularnim poslovanjem na trzistu.
Sama cinjenica da se 10 mlrd. ili koliko vec drzi u BiH bankama je zalosna, ali to je neka druga prica. Jos je zalosnije to sto korisnici kredita pristaju na uslove kreditiranja, ali je opet jos nevjerovatnije da neko uopste plasira bilo kakve kredite u zemlji u kojoj pravo ili ne postoji, ili postoji vrlo sporo i selektivno.
Apropo opaske da je stednja domacih deponenata veca od datih kredita, jeste. Ali kad se pogleda rocnost depozita stvari nisu tako jednostavne. Puno novca je na kratak rok deponovano. Ako je jeftinije povuci kreditnu liniju ondq to banka i uradi.