BEOGRAD, Ako se, u međuvremenu, nešto ne promijeni, stranci će srpsku zemlju slobodno moći da kupuju već od ljeta 2017.
Rok od četiri godine, koliko Srbija ima da sa Sporazumom o stabilizaciji i pridružuvanju EU (SSP), koji to, inače, predviđa, uskladi sopstveno zakonodavstvo, teče, praktično, od 18. juna kada je taj sporazum, poslije svih drugih članica, ratifikovao i parlament Litvanije.
– Činjenice su nemilosradne: tačka dva člana 63 SSP daje Srbiji rok od četiri godine da sa odredbom o slobodnoj prodaji zemlje uskladi odredbe postojećeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu – precizira za „Novosti“ dr Milan Prostran iz Privredne komore Srbije. – Konkretno, riječ je izmjeni stava tri člana jedan tog zakona koji stranim pravnim i fizičkim licima sada uskraćuje pravo sticanja svojine nad poljoprivrednim zemljištem.
Na nešto slično, nastavlja naš sagovornik, nije pristala nijedna druga evropska zemlja, naprotiv. U Poljskoj zabrana prodaje i dalje traje, mada je od ulaska te zemlje u EU, prošlo 12 godina. Hrvatska je uspjela da se izbori za moratorijum od sedam godina, a Mađari su ne bi li, poslije početnog gorkog iskustva u EU, spasli najvažniji nacionalni resurs, posegli čak i za referendumom.
– Zbog slobodne prodaje obradive zemlje poslije ulaska u EU, Mađari su u zapadnom dijelu zemlje praktično ostali bez suvereniteta, da bi je naknadno kao država ponovo otkupljivali. Onda je premijer Viktor Orban predložio zakon o zabrani prodaje, EU ga za to oštro ukorila, ali je on organizovao referendum i dobio podršku čak 87 odsto Mađara – objašnjava Prostran.
Na drugoj strani, Srbija će, kako stvari sada stoje, biti jedina zemlja koja je pristala da svoje glavno nacionalno bogatstvo strancima prodaje i prije ulaska u EU.
– Čak i ako se ostvare optimističke prognoze i u EU uđemo 2020. biće to tri godine pošto su stranci već dobili pravo da kupuju naše oranice – kaže Prostran. – Stoga bi ovaj problem trebalo izdvojiti kao prioritetno nacionalno pitanje i, kada u januaru naredne godine počnu pregovori o primjeni SSP, insistirati na izmjenama sadašnjih odredaba.
Sa tim se, mada put do izmjena neće biti lak (saglasnost treba da da svih 28 zemalja članica EU), slaže i dr Miladin Ševarlić, šef katedre za agroekonomiju Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu.
– Treba insistirati da nas bar izjednače sa Hrvatskom koja je, pored moratorijuma od sedam godina, dobila i saglasnost da se državna zemlja trajno izuzme, pa su oni, neposredno pred nedavni ulazak u EU, veliki dio preveli u taj status – kaže Ševarlić.
U Srbiji je, registrovano 4,2 miliona hektara obradive zemlje, a predmet prodaje strancima bi, najprije, moglo da bude onih oko 450.000 koji su, tokom posljednjih desetak godina, iz društvenog prešli u privatno vlasništvo.
– Riječ je o najuređenijim kompleksima, a prvi će oranice početi da prodaju zemljišni špekulanti, nerijetko i uz zaradu hiljadu puta veću od ulaganja – kaže Ševarlić.
– Jer, neki su najbolju zemlju privatizovali i po cijeni od svega desetak-petnaest evra po hektaru, a danas ona dostiže i 15.000 evra.
Već znaju šta hoće
Interesovanje za kupovinu srpskih oranica koje se svrstavaju u najbolje u Evropi, sigurno će biti veliko. To, svakako, potvrđuje i činjenica da oni, uprkos aktuelnoj zabrani iz Zakona o poljoprivrednom zemljištvu, uglavnom u Vojvodini, već posjeduju preko 23.000 plodnih hektara. S koliko interesovanja i pažnje stranci čekaju vrijeme kada će slobodno moći da kupuju srpske oranice, najbolje govori iskustvo Milana Prostrana sa jednog stručnog predavanja u Veroni.
– Jedan od prisutnih Italijana me je, sasvim konkretno, pitao za potez između Bečeja i rijeke Tise, u Bačkoj – objašnjava Prostran.
– A to je, da podsjetim, najplodnija zemlja, ne samo u Vojvodini.
Potpisao Đelić
SSP sa pogubnom odredbom o slobodnoj prodaji zemlje strancima je, u ime Srbije, 29. aprila 2008, uz gromoglasnu pompu, potpisao Božidar Đelić, tadašnji potpredsjednik vlade . Đelić je, kaže Prostran, Vensana Dežera, šefa delagacije EU u Beogradu, nedavno pitao može li u njemu sada nešto da se mijenja, a odgovor je glasio da će Srbiji za to morati da se obrati – Briselu.
Brojke
* 15 evra je cijena po kojoj se privatizovao hektar
* 15.000 evra sada koŠta hektar oranica
* 12 godina zabrana prodaje zemlje u Poljskoj
Novosti
