Stranci u Srbiji uložili 20 milijardi evra

BEOGRAD, Do sada su stranci u Srbiji uložili 20 milijardi evra, a u inostranim kompanijama radi 95 hiljada ljudi, kažu u Savjetu stranih investitora . Najveći broj od 2.784 radnih dozvola izdat je Rusima, Kinezima, Turcima, Rumunima, državljanima BiH, Nijemcima i Grcima.
Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje Srbije, radnu dozvolu u Srbiji u 2013. godini dobilo je 2.784 stranca. Najveći broj radnih dozvola izdat je Rusima, Kinezima, Turcima, Rumunima, Bosanskohercegovačkim državljanima, Nijemcima i Grcima. Prema podacima poreske uprave Srbije svaki treći stranac je zbog visokih primanja  poreski obveznik.
Predsjednik Savjeta stranih investitora Frederik Kuen kaže da nije sve u brojkama.
“Ističem i stalni dijalog sa vašom vladom i logistiku jer ovde može da dođe bilo koji menadžer iz svijeta, a isto tako i da odavde ode u neku treću zemlju. Čak četiri  državljanina Srbije, koji su radila u Sosiete Ženeral banci, sada rade u centrali u Parizu, a posao su naučili ovdje”, rekao je Kuen.
Mnogi stranci ističu srdačnost, ali su iznenađeni visokim cijenama, na primjer odjeće, ne samo u poređenju sa okolnim zemljama, već i razvijenim zemljama zapada.
Svetlana Tolmačova je iz Moskve i direktorka je u Prokredit banci, banci sa njemačkim kapitalom. Kaže, da je napredak vidljiv, ali je osnovica poslije ratova i sankcija u Srbiji bila niska.
“Ustanovljen je jedan dobar sistem donijeti su neki novi propisi Narodne banke i zakonski okviri. Izgrađen je veliki kreditni portfolio a najbitnije je da je poslije kolapsa četiri velike državne banke povraćeno povjerenje štediša”, objašnjava Tolmačova.
Dolazak stranaca je i za ekonomiste nesumnjivi dobitak jer donose nova znanja i jačaju preduzetnički duh pošto je privreda globalni proces.

Profesorka Živka Pržulj sa Beogradske bankarske akademije kaže da su stranci za sada otporni na politički uticaj.
“Koliko znam oni su za sada otporni na politički uticaj što je jako dobro jer se na taj način pruža mogućnost našim sposobnim mladim ljudima da dobiju zaposlenje u tim kompanijama i u kojima imaju šta i da nauče, a i da otputuju negdje i da vide u svijetu nešto a da nemaju neke političke preporuke”, ističe Živka Pržulj.
Poslovni ljudi Srbije ističu da nisu ravnopravni pri investiranju i raspodjeli subvencija, pa se teško nose sa inostranom konkurencijom.
“Svi trgovinski lanci koji dolaze u Srbiju imaju veoma veliku podršku iz zemalja iz kojih dolaze, dok mi u situaciji u kojoj se nalazimo realno nismo u toj mogućnosti”, kaže Zoran Tirnanić, vlasnik Dis trgovine.

Neka iskustva govore da i nije sve tako idealno, jer su mnogi stranci našli rupe u zakonu i ponašali se u skladu sa takozvanim balkanskim standardima. Ipak približavanje članstvu u Evropskoj uniji i dostupnost poslovnih informacija smanjivaće i takve rizike. RTS