BANJALUKA – Šopingholičari iz susjednih zemalja polako se vraćaju starim navikama i sve su češće mušterije u trgovinama u BiH, što potvrđuje i podatak da je stranim državljanima u prva četiri mjeseca ove godine odobren povrat PDV-a u iznosu od 3,9 miliona KM, odnosno oko 600.000 maraka više u odnosu na isti period lani.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, strani državljani koji su zatražili povrat PDV-a od januara do kraja aprila ove godine kupili su u BiH robu vrijednu 27,1 milion KM, dok je u uporednom periodu godinu ranije pazar ino-kupaca bio težak 23 miliona KM.
Samo tokom četiri mjeseca ove godine stranci su podnijeli 90.816 zahtjeva za povrat novca, dok je u istom periodu lani bio 76.491 zahtjev.
Do izbijanja pandemije virusa korona trgovci u BiH, naročito u pograničnim mjestima, ostvarivali su znatan pazar zahvaljujući kupcima iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske, što je vidljivo iz statističkih podataka UIO.
Tako je BiH od 2012. godine do izbijanja pandemije imala konstantan rast broja zahtjeva za povrat PDV-a i taj broj samo u posljednjih deset godina premašio je 120 miliona KM. Rekord je ostvaren 2019. godine, kada su stranci pazarili robu vrijednu 135,89 miliona KM i ostvarili povrat PDV-a od gotovo 20 miliona KM.
Pozitivnu statistiku prekinula je pandemija, te je u 2020. i 2021. godini iznos zahtijevanog povrata PDV-a od strane stranih državljana pao ispod deset miliona KM.
“U posljednje dvije godine došlo je do oporavka, iako će vjerovatno trebati još vremena da bismo se vratili na vrijednost kupovine robe stranaca kakva je bila prije pandemije, koja je otežala putovanja i zaustavila poslovnu aktivnost u mnogim zemljama“, naveli su u UIO.
Dodali su da u BiH najviše kupuju građani Srbije, Hrvatske i Crne Gore.
“Najčešće se radi o robi široke potrošnje, odnosno osnovnim životnim namirnicama, stvarima za domaćinstvo i tekstilnim proizvodima koje kupuju u BiH i iznose van carinskog područja, a za to imaju pravo da zatraže povrat PDV-a“, objasnili su u UIO BiH.
Predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono” iz Bijeljine Jovan Vasilić kaže da u Semberiji najčešće kupuju građani Srbije, ali da njihov dolazak zbog šopinga ni izbliza nije u onoj mjeri kakva je bila prije “kovida”.
“Nekada su iz Loznice, Sremske Mitrovice, Šapca, pa čak i Novog Sada dolazili kupci autobusima u Bijeljinu, dok je danas riječ o pojedinačnim slučajevima. Iako je došlo do blagog poboljšanja u posljednje vrijeme, taj finansijski rezultat iz podatka UIO je više posljedica rasta cijena, a ne stvarnog povećanja obima prodaje jer čim roba poskupi, odmah je i PDV viši, kao i njegov povrat“, kaže Vasilić.
On je dodao da građani Srbije, iz pograničnih krajeva, u BiH prelaze mahom zbog goriva jer je znatno jeftinije.
“Na gorivo nema povrata PDV-a, ali je razlika u cijeni dovoljna da uz pun rezervoar ljudi imaju lijepu razliku da još dodatno šopinguju. Naši građani u Srbiju prelaze uglavnom da kupuju lijekove“, kazao je Vasilić.
Pravo na povrat PDV-a imaju sva fizička lica koja nemaju prebivalište u BiH, a na dobra koja kupe u BiH i tu istu robu iznesu u prtljagu izvan carinskog područja zemlje. Pravo na povrat PDV-a ne odnosi se na iznesena mineralna ulja, alkohol i alkoholna pića, te prerađevine od duvana.
U Upravi za indirektno oporezivanje BiH navode da se zahtjev za povrat PDV-a može podnijeti na klasičnom obrascu “PDV SL 2” koji od trgovaca najčešće zahtijevaju stranci koji često dolaze u BiH. Povrat novca mogu ostvariti prilikom narednog dolaska u istu trgovinu, što mora biti u roku od tri mjeseca od dana izdavanja računa.
“Međutim, ukoliko se strani državljani u tom periodu ne planiraju vratiti u BiH, povrat PDV-a može se zatražiti i na obrascu kompanije – posrednika, a u BiH to je “U Shop Tadž Free”. U tom slučaju stranci mogu dobiti povrat PDV-a direktno na svoje račune, bez obaveze da se vraćaju u našu zemlju. Da bi se ovo moglo ostvariti, trgovci u BiH moraju imati potpisan ugovor sa posrednikom, što bi bilo dobro da ima svaka trgovačka radnja u BiH, jer na taj način ino-kupcima nudi sve načine povrata PDV-a, što bi uticalo na povećanje ukupnog prometa svakog obveznika“, rekli su u UIO.