TREBINjE, U vrijeme izborne kampanje u energetski sektor u Trebinju zaposleno je na desetine novih radnika. Prema nepotvrđenim saznanjima, uglavnom su zaposleni članovi i simpatizeri SNSD-a i koalicionih partnera. Zapošljavanje je vršeno, između ostalog, u Hidroelektranama na Trebišnjici, ali iz Uprave preduzeća nismo uspjeli da dobijemo informacije o kojim se ljudima radi, o njihovim kompetencijama, radnim mjestima na koja su raspoređeni, te o načinu na koji su došli do posla.
Ostaje nepoznata i vrsta ugovora koji su potpisali. Prema našim saznanjima, većina ih je primana na ugovor o djelu, a kako tvrde neki od njih, obećano im je da će dobiti ugovor na neodređeno.
U Hidroelektranama na Trebišnjici (HET), prema podacima koje smo dobili od Uprave preduzeća, od početka ove godine do početka avgusta zaposleno je 15 novih radnika, plus osam pripravnika. Međutim, sumnja se da je broj, na različite načine angažovanih radnika, do danas znatno veći, a lokalna vlast u Trebinju tvrdi da se samo posljednjih mjeseci radi o 27 ljudi.
Postoje insinuacije da se zapošljavanje vrši u predizborne svrhe, s ciljem pribavljanja glasova i podrške za SNSD-ovog kandidata Luku Petrovića i ljude sa njegove liste.
Upravo je Gordan Mišeljić, generalni direktor HET-a, glavna perjanica SNSD-a na lokalnim izborima u Trebinju, što je potvrđeno njegovim nagrađivanjem da bude nosilac liste ove stranke za gradsku Skupštinu Trebinja. Čelni čovjek HET-a ujedno je i jedan od glavnih ljudi u lokalnom SNSD-u, čime je mnogim stranačkim kadrovima olakšan pristup ovom javnom preduzeću.
Ta paralela stranke i javnog preduzeća je ono što se smatra glavnom formulom za zasnivanje radnog odnosa u HET-u, što su nam potvrdili i naši izvori, koji kažu da je za dobijanje posla potrebno osigurati nekoliko desetina glasova, o čemu se direktno pregovara, ni manje ni više, nego sa rukovodstvom HET-a.
Transparensi internešnal tužio HET
Marko Vujić iz Transparensi internešnala (TI) kazao je za “Moju Hercegovinu” da je TI tužio HET, zbog toga što su se oglušili o njihov zahtjev za pristup informacijama.
“Mi smo u okviru istraživanja koje smo provodili, tražili od Hidroelektrana na Trebišnjici spisak zaposlenih osoba, zatim sve ugovore o javnim nabavkama radova i usluga i anekse ugovora, zaključno sa 2015. godinom, tražili smo i pravilnike o sistematizaciji. S obzirom na to da nismo dobili odgovore, mi smo došli do tužbe. Poslali smo tužbeni zahtjev, s obzirom na to da su uporno odbijali da nam dostave te informacije, bez ikakvog zakonskog osnova. Oni su izgleda, na osnovu svojih nekih stavova odlučili da nam ne dostave te informacije”, rekao je Vujić.
Gordan Mišeljić: Zakon je tu da bi se kršio
Kada smo, na jednoj od konferencija za novinare, pitali Mišeljića da li se u HET zapošljava stranački, dobili smo odričan odgovor. Takođe, nije želio da se izjasni koliko je ljudi zaposleno u ovom preduzeću, ali je obećao da će nam odgovor dostaviti, ukoliko budemo zahtijevali.
Iako smo zahtijevali, odgovor nije stigao.
Tačan broj nije uopšte veliki, a da li je stranačko ili nije stranačko, vjerujte da nije, to je u skladu sa potrebama preduzeća i socijalnim aspektom. Ako bude bilo potrebno, vi ćete saznati svako ime”, rekao je Mišeljić.
Direktor HET-a Gordan Mišeljić oglušio se i na naš zahtjev za pristup informacijama u kome smo tražili da nam dostavi imena, stručnu spremu, radna mjesta na koja su radnici raspoređeni, te po kom ugovoru. Iako je zakonski rok da nam dostavi informacije bio 15 dana, Mišeljić je ignorisao naš zahtjev, a nije odgovarao ni na naše telefonske pozive, čime je direktno prekšen Zakon o slobodi pristupa informacijama.
Poslije tačno mjesec dana od slanja zahtjeva i nebrojenih poziva koje smo uputili Mišeljiću, ostali smo bez odgovora, pa smo otišli lično u HET, te nas je, na naše insistiranje, primio na razgovor. Ipak, zvaničnu izjavu nije želio da nam da. Tada nam je uručio papir sa brojem zaposlenih ljudi od početka godine do početka avgusta, na kome se našla brojka od njih 15, bez imena. Na komentar da nismo zadovoljni odgovorima koje nam je dao i da zahtijevamo imena zaposlenih, što je po zakonu dužan da nam dostavi, Mišeljić je u neformalnom razgovoru rekao da ne želi da izlaže zaposlene neprijatnosti, te obećao da će nam za dva dana dati zvaničnu izjavu.
Ni dvadeset dana nakon tog obećanja nismo uspjeli da dobijemo izjavu o zapošljavanju u HET-u iako je Mišeljić u telefonskim razgovorima obećavao da će nas pozvati i dati zvaničnu izjavu.
Poslali smo i novi zahtjev kako bi nam dostavili konačan broj i imena zaposlenih, ali smo i tada ostali bez odgovora.
U jednom od brojnih telefonskih poziva upućenih Mišeljiću, nakon što smo mu ponovili da je po zakonu dužan da nam dostavi tražene informacije, direktor HET-a nam je potpuno ležerno poručio kako je“zakon tu da bi se kršio”.
S obzirom na to da je Mišeljić nosilac iste SNSD-a, za pretpostaviti je da će, ukoliko njegova stranka pobijedi na izborima, upravo on dobiti jedno od važnijih mjesta u izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti na lokalnom nivou. S pravom se stoga možemo pitati, hoće li se on sutra, kao lokalni funkcioner, na isti način odnositi prema zakonu i pozivati se na kršenje istog, kao u ovom slučaju, i na taj način biti neodgovoran i neiskren prema građanima Trebinja, odnosno hoće li se oglušiti na njihove upite, makar se radilo o dostavljanju informacija, na koje svi građani imaju pravo jer se, ipak, radi o javnom interesu.
Glasovi za posao
Da se u energetski sektor zapošljava i stranačkim putem javna je tajna. Zaposleni na taj način u privatnim kuloarima ne kriju kako su dobili posao, ali za medije ne žele da govore o tome.
Naš izvor, koji je dobio posao u jednom od preduzeća u energetskom sektoru, kaže da je član SNSD-a, te da je pred izbore pojačao aktivnosti u stranci u smislu prikupljanja glasova, između ostalog za SNSD-ovog kandidata za gradonačelnika Luku Petrovića. Od istog izvora saznajemo da se pregovori za posao vrše sa vrhom rukovodstva, koje obećava “stalno zaposlenje” nakon isteka trenutnog ugovora.
Dokaz da je na sceni stranačko zapošljavanje sami su nam ponudili mladi aktivisti SNSD-a koji su posljednjih mjeseci angažovani na poslovima u HET-u i HE “Dabar” (čije se prostorije nalaze u zgradi HET-a Trebinje, op.a), jer su u više navrata, u toku radnog vremena, prisustvovali konferencijama za medije koje je organizovao SNSD, odnosno koalicija stranaka okupljenih oko SNSD-a. U vrijeme navedenih konferencija neki od njih stoje kao “ukras” iza govornika stranke koja organizuje skup ili su, pak, samo posmatrači, a sve to uz ”blagoslov” rukovodstva HET-a i HE “Dabar”, odnosno svojih šefova, da u periodu radnog vremena napuste svoja radna mjesta kako bi učestvovali na stranačkim konferencijama.
Generalni sekretar SNSD-a i kandidat za gradonačelnika Trebinja Luka Petrović rekao je u intervjuu za “Moju Hercegovinu” da je u HET-u zaposleno oko 700 radnika, te da će ih zaposliti još 500 ako bude potrebno, pitajući da li nam je krivo zbog toga.
“Nemojte se sekirati zaposlićemo još i 100 ljudi. Je li vas to boli? Imate li problem sa tim? Nemojte da naginjete i da zaključujete. Zaposlićemo još, po kakvoj god bazi vi to zvali. Neko ko proizvodi kao seljak što muze kravu, ili sadi papriku, on može da potroši koliko je zaradio. HET zarađuje novac prodajom električne energije i nastoji da taj novac ostane putem zakona u ovim krajevima. Niko nije protiv zapošljavanja, ali jesmo da se ljudi ne upotrebljavaju, mi samo hoćemo da damo šansu svima da rade. To je sistem koji može da nosi ovo i zato i taj je sistem izgrađen za Hercegovce. U HET ne možemo zaposliti 500 ljudi, ali kad napravimo Dabar i Dubrovnik, možemo zaposliti još 500 ljudi”, rekao je Petrović u intervjuu za “Moju Hercegovinu”.
Isti dan na jednoj od tribina Petrović je ponovio da će zapošljavati “i stranački i nestranački”.
“Danas me jedna novinarka pitala da li zapošljavate stranački – pa zapošljavaćemo, jer mi to zaslužujemo”, rekao je Petrović.
Iako stranački zaposleni kadrovi pred medijima ne žele da kažu na koji način su dobili posao, neki su to ipak učinili javno – na društvenim mrežama. Primjer za to je Trebinjka Jelena Kovačević koja je trenutno na odborničkoj listi SNSD-a, a prethodno je bila član dvije stranke PDP-a, pa SDS-a. Ona se javno, na svom fejsbuk profilu, pohvalila kako je, nakon što je bila žrtva brojnih namještenih konkursa koji “odgovornima treba da idu na dušu i obraz”, sada “dobila šansu da živi kao sav normalan svijet”, te da će zbog toga podržati Luku Petrovića i Gordana Mišeljića.
Kovačević je prema našim saznanjima u predizbornom periodu zaposlena u HET-u na određeno vrijeme.
Od Jelene Kovačević nismo uspjeli da dobijemo potvrdu o njenom novom poslovnom angažmanu.
Za naš magazin Kovačević je rekla da ne želi da daje nikakve izjave prije izbora, zapitavši da li mora baš njeno ime da se nađe na našem portalu.
Dok vrh preduzeća ne želi da komentariše stranačko zapošljavanje, iz tabora političkih oponenata stižu optužbe.
No, ni oni se ne mogu pohvaliti da su preduzeli konkretne korake, kako bi ukazali na ovu praksu zapošljavanja. Na taj način, svojom pasivnošću, indirektno podržavaju ovaj vid političke korupcije.
Predsjednik Gradskog odbora SDS-a Vidomir Begenišić, koji je takođe zaposlen u HET-u, kazao je za “Moju Hercegovinu” da su zapošljavanja u ovom preduzeću isključivo stranačka.
“Volio bih da SNSD pokaže javnosti spisak svih zaposlenih u energetski sektor od 2006. godine, kada su uzeli vlast, pa sve do današnjeg dana. Sve su to aktivisti SNSD-a i koalicionih partnera, doduše u vrlo malom broju. Pitam se šta se to promijenilo u SNSD-u pa stavljaju u fokus porodicu, od 2007. godine kada su preuzeli vlast u energetskom sektoru i kada su otpustili 50 ljudi iz Hidroelektrana na Trebišnjici, a samo u jednoj turi otpustili su 36 ljudi koji nisu imali rješenje za stalno, a tu je bilo i porodica sa četvero i više djece. Istina je jedna – radi se o isključivo stranačkom zapošljavanju, ništa drugo”, kazao je Begenišić.
Aktuelni gradonačelnik Trebinja Slavko Vučurević u svojim javnim nastupima posljednjih dana forsira priču o navodnom zapošljavanju kriminalaca i povratnika u krivična djela u energetski sektor.
Prvi čovjek trebinjskog SNSD-a, pak takve navode demantuje, i karakteriše kao izmišljotine.
Na naše pitanje da kaže o kojim se ljudima radi i zašto ne reaguje, Vučurević je rekao da ne želi da javno spominje imena ljudi, zbog lične i bezbjednosti svoje porodice.
“To čitava javnost zna. Ja imam sina osmi razred, što bih ja o tome govorio, evo da imam zaštitu i sigurnost, ili da živim u pravnoj državi. Ovako, ja sam već tri puta imao prijetnje smrću, a ništa od toga nije objelodanjeno. Ja sam vama rekao ranije, lako ćete doći do tih imena. Prvo to treba oni da kažu. Otiđite, evo u zatvor Pudaricu i tražite spisak onih koji su posljednju godinu dana otpušteni, pa iz Tunjica, iz zatvora u Foči. Sigurno ćete naći ta imena na spisku zaposlenih u energetskom sektoru ovdje. Po našim saznanjima 27 teških prestupnika, kriminalaca, onih koji su svojim djelovanjem izazvali smrt naših građana, našlo se na platnom spisku u energetskim preduzećima”, rekao je Vučurević.
Dodao je da je trebinjska Skupština uputila zahtjev da im se dostavi spisak imena zaposlenih osoba u energetskom sektoru, kako bi se utvrdilo o kojim osobama se radi i po kojim kriterijumima su primani.
Budući da u skoro dva mjeseca nismo uspjeli da dobijemo zvanični komentar direktora HET-a Gordana Mišeljića, u vazduhu ostaju brojna pitanja.
Proizvodi li se novac isključivo za plate?
Činjenica je, kako kaže Petrović, da energetski sektor proizvodi novac i da taj novac treba ostati u Hercegovini, odnosno u mjestima gdje je proizveden, ali postavlja se pitanje – je li realno i opravdano da se taj novac troši na prekomjerna (stranačka) zapošljavanja u energetski sektor ili se on može usmjeriti na druge načine u razvoj Trebinja i Hercegovine, u smislu podsticanja novih radnih mjesta u privatnom sektoru, kao i podsticaja poljoprivrednicima i mladim preduzetnicima koji bi, na primjer, prvi put pokrenuli svoj biznis. Treba imati u vidu da dobit preduzeća energetskog sektora zavisi i od vremenskih uslova, pa ostaje nejasno kako će se ”pokriti” plate 500 novozaposlenih, ukoliko jedna od nadolazećih godina bude nepovoljna i energetska preduzeća budu poslovala s manjom dobiti nego što je neophodno za osnove potrebe kao što su isplata plata i doprinosa zaposlenima.
Za razmišljanje nam ostaje i pitanje jesu li političari u Bosni i Hercegovini, kao i kadrovi koje politika postavlja iskreni prema svojim građanima. Naime, dok lokalni funkcioneri s jedne strane zapošljavaju sve veći broj ljudi u javna preduzeća, kao što je slučaj sa HET-om, s druge strane njihovi šefovi na republičkom i državnom nivou potpisuju garant Međunarodnom monetarnom fondu kojim se obvezuju na bolne rezove u smislu otpuštanja radnika u javnom sektoru i smanjenje plata u istom, a sve kako bi dobili novi trogodišnji aranžman u iznosu od 555 miliona evra. Imajući to u vidu, može se slobodno reći kako je neizvjesna sudbina i uposlenika u javnom sektoru koji imaju ugovor na neodređeno, samo je pitanje dana kada će funkcioneri sa republičkog i državnog nivoa, pritisnuti MMF-om, krenuti u otpuštanje radnika i smanjenje plata u javnom sektoru.
Mojahercegovina.com