BEOGRAD, Prve procjene pokazuju da je usljed snijega i neuobičajenih vremenskih prilika u ovo doba godine stradalo 10 do 30 odsto roda maline.
Stručnjaci i nadeležni apeluju da ne treba odmah posezati za primjenom hemijskih aparata jer se to negativno može odraziti na plasman, odnosno izvoz iz Srbije.
Takođe kažu i da treba sačekati i najprije “snimiti” situaciju i da će se za desetak do 15 dana kada počne berba tačno znati koliko iznosi šeta u malinjacima u ivanjickom kraju, ispod Javora i Golije, u Novoj Varoši i višim predjelima Arilja koji su u ponedjeljak osvanuli pod snijegom.
Najviše su pogođeni malinjaci koji se nalaze na nadmorskoj visini od 800 do 1.000 metara.
Istraživač saradnik u odjeljenju za gajenje voća u Institutu za voćarstvo u Čačku Žaklina Karaklajić Stajić rekla je Tanjugu da je prema prvim procjenama snijeg padao na područjima iznad 600 metara nadmorske visine i da je štetu pretrpjelo 10 do 30 odsto roda maline u tom kraju.
Snijeg je pao na nedovoljno očvrsle graničice maline pa zbog toga može doći do sušenja izdanaka i smanjenja prinosa.
“Nema sumnje da će obilne količine padavina posljednjih nedjelja i negativno uticati na rod maline. Prisutan je raniji početak vegetacije, ali početak berbe malina očekujemo za deset do 15 dana i nakon toga bi moglo da se sagleda konačno stanje i koliko su zapravo bile negativne posljedice”, rekla je Stajić.
Ona je međutim, ukazala da ne bi bilo dobro posezati za hemijskim mjerama jer se to može odraziti na plasman maline iz Srbije, već da se eventualno mogu primjeniti aminokiseline koje se inače koriste kada dođe do grada, suše, mraza..
“One se inače brzo apsorbuju i djeluju pozitivno na fiziološke procese u cilju brzog prevazilaženja posljedica”, rekla je Stajić.
Ministarka poljoprivrede i zaštite životne sredine Srbije Snežana Bogosavljević – Bošković saopštila je danas da je prema informacijama kojima raspolaže resorno ministarstvo, snijeg ugrozio oko deset odsto površina pod malinjacima i to one malinjake koji se nalaze iznad 800 metara nadmorske visine.
Ministarka kaže da je još rano za davanje prognoza o šteti koju je malinjacima pričinio sneg koji je pao prije nekoliko dana na području opština Čačak, Ivanjica, Nova Varoš, Požega, Arilje i Prijepolje.
Ona je ukazala da treba voditi računa da malinari ne ponove grešku od prošle godine kada su nakon štete koju je nanio grad, po, kako je rekla, nečijem lošem savjetu počeli da krče svoje malinjake što je, kako se pokazalo, bilo potpuno nepotrebno.
Ministarka je rekla da je neophodno da se dobro “snimi” situacija na terenu i da se nakon toga primjene najefikasnije mjere za oporavak ugroženih malinjaka kako bi se što više ublažila šteta.
Stručnjaci ukazuju da bi, budući da nije iznenađenje da u maju na ovim nadmosrkim visinama padne snijeg bilo važno da se razmišlja više o osiguranju i udruživanju budući da masovnost osiguranja dovodi i do pada cijene osiguranja.
Sekretar Udruženja za poljoprivredu PKS Nenad Budimović ističe da bi malinari sada trebalo da se obrate poljoprivrednim stručnim službama radi savjeta koja sredstva za zaštitu mogu da upotrebe da bi spriječili pojavu virusa i bakterija.
“Sa terena dobijamo informacije da je šteta na oko 20, 25 pa negde i 30 odsto malinjaka, ali je rano još uvijek da govorimo da li će biti uništen rod”, rekao je Budimović.
On je ukazao da bi bilo dobro da udruženja malinara razmišljaju o tome da do jedan odsto prihoda od maline odvoje za instaliranje protiv-gradnih mreža zaštite.
Inače, malinari iz prijepoljskih sela okupilili se ispred zgrade opštine početkom nedjelje tražeći da im lokalna samouprava pomogne u nadoknadi dela štete koju su pretrpjeli u jučerašnjim snježnim padavinama.
Malinari su istakli da je najveći problem taj što osiguravajuća društva priznaju samo štetu nastalu na plodu, ali ne i na stablima maline.
Zećir Tahirović iz sela Brajkovca rekao je da pored maline ima veliku baštu sa voćem i da je i to uništeno i da je šteta veća od 80 odsto.
“Rod je totalno uništen, neke jabuke su izvaljene skroz, neke rascjepljene, malina je skresana, ostalo je samo stablo. U mom selu Brajkovac ima oko 150.000 stabljika maline, ljudi od toga žive i nemaju nikakva druga primanja”, kazao je Tahirović.
Poljoprivredni proizvođač iz sela Skokuće Vlastimir Bezarević, izjavio je da mu je pričinjena šteta u malinjacima između 70 i 90 odsto.
U opštini Prijepolje pod zasadima maline se nalazi oko 500 hektara, a procjenjuje se da je snežnim padavinama u maju, oštećeno oko 250 hektara malinjaka.
Pored malina u ivanjičkom kraju stradale su i kupine, jabuke, šljive, kruške, kajsije.
Srbija je prošle godine sa proizvodnjom većom od 100.000 tona “crvenog zlata” nadmašila Čile i Poljsku, a prihod države od od izvoza maline u 2015. godini bio je 260 miliona evra. Proizvođači su prošle godine proizveli su oko 110 hiljada tona malina.
Da je izvoz veoma unosan pokazuje i primjer kompanije Sirogojno kod Požege u kojoj kažu da je svaka druga malina koja je kupljena u Švedskoj “došla” baš iz te kompanije.Tanjug
