ZAGREB – Od maja 2022. godine na hrvatsko tržište biće zabranjeno stavljati robu dvojnog kvaliteta.
Trgovci će za prekogranične povrede potrošačkih prava moći da budu kažnjeni iznosom i do četiri odsto godišnjeg prometa. Sve ovo proizilazi iz prijedloga novog Zakona o zaštiti potrošača, koji je juče upućen u javnu raspravu.
Brojne novosti kojima će biti pokušano da se jače štite potrošačka prava uglavnom su posljedica hrvatske obaveze da u nacionalnu legislativu implementira odredbe četiri Direktive EU, a uprkos prvobitnim najavama da će se to vjerovatno raditi kroz zakonske izmjene, hrvatsko Ministarstvo privrede očigledno se odlučilo na pisanje kompletno novog zakona, piše Jutarnji list.
Njime će, između ostalog, biti uređena obaveza trgovaca da u postupku procesa prigovora od potrošača, kupcu kao odgovor na prigovor pruži jasnu informaciju prihvata li ga ili ne, s obzirom na to da je dosadašnja praksa pokazala da njihovi odgovori nerijetko budu nerazumljivi, a proces prigovaranja time bespotrebno dugačak i komplikovan.
Novosti se odnose i na prodaju artikala kroz posebne oblike prodaje: naime, ovde će trgovac, pored objave cijene robe na popustu, biti u obavezi da objavi i najnižu cenu po kojoj se taj isti artikl uopšteno prodavao u poslednjih 30 dana, vjerovatno zato da bi se kupcima pružila tačna informacija jesu li taj isti artikal možda već mogli da kupe po povoljnijim uslovima.
Prigovor na parkiranje
Novi zakon takođe će ispraviti i nepravdu koja je postojala u vezi sa uslugom parkiranja. Naime, parkiranje će novim zakonom eksplicitno biti navedeno na popisu javnih usluga, što znači da će se svi potrošači, koji imaju prigovor, s njim obratiti Povjereništvu za zaštitu potrošača pri pružocu usluge koji po zakonu, između ostalog, za člana mora imati i predstavnika potrošačkih udruženja, umjesto da se pružaocima usluga parkinga dopušta da proces reklamacija zapravo uređuju samostalno, a što se tokom godina pokazalo kao izuzetno loše za potrošače.
Kao što je Jutarnji već ranije najavljivao, zakonom će biti zabranjene objave lažnih recenzija usluga i proizvoda, a potrošači će u takvim i drugim slučajevima u kojima su bili podvrgnuti nepoštenoj trgovačkoj praksi, moći da traže nadoknadu štete.
Ukida se potom i novija, nelogična odredba, kojom je svim osobama koje se bave poslom savjetovanja potrošača, bio nametnut uslov da prethodno polože stručni ispit, a protiv koje su potrošačka udruženja godinama “vikala”.
Ukida se stručni ispit
“Podstaknuti nemogućnošću održavanja stručnih ispita zbog pandemije, te sprovođenjem detaljne analize mogućnosti uvedenog sistema stručnih ispita, zaključeno je da propisivanje obaveze polaganja stručnog ispita ne bi doprinijelo svrsi”, stoji u objašnjenju. Zanimljivo, Zakonom je predviđeno i da će inspektori iz Državnog inspektorata moći da sprovode postupke “mistery shopping-a”, kao i da će trgovcima moći da ograničavaju pristup mrežnim stranicama u slučaju kolektivnog kršenja prava potrošača.
Predložen je i iskorak koji ide u korist trgovcima – naime, oni više neće morati u cjelosti da plaćaju postupak vještačenja robe koju kupci zbog manjkavosti reklamiraju, već će biti dopušteno da za vještačenje plate tek depozit, dok će se ostatak plaćati kad se utvrdi je li za grešku kriv trgovac ili kupac.
Takođe, period u kojem važi takva odredba biće proširen sa šest meseci na godinu dana.
Kako je vidljivo iz prijedloga Zakona, na tržište se neće moći stavljati roba za koju se tvrdi da je identična robi na drugim tržištima, iako se u stvarnosti značajno razlikuje u obiljelžjima ili sastavu, no povreda zakona u takvim situacijama će se ocjenjivati od slučaja do slučaja.
“Razlike u robi mogu se opravdati legitimnim i objektivnim očekivanjima. Prilikom ocjenjivanja trebalo bi uzeti u obzir mogu li potrošači lako primetiti takve razlike, postoje li neka ograničenja propisana nacionalnim pravima, dostupnosti ili sezonskog karaktera sirovina”, pojašnjava se.B92
.