NJUJORK, Hiljade malih i srednjih firmi u SAD suočava se s ozbiljnim finansijskim teškoćama i mogućnošću izlaska iz poslova nakon što je američka bankarska grupacija CIT prošle noći zatražila zaštitu od bankrotstva pred Saveznim stečajnim sudom u Njujorku.
Hiljade malih i srednjih firmi u SAD suočava se s ozbiljnim finansijskim teškoćama i mogućnošću izlaska iz poslova nakon što je američka bankarska grupacija CIT prošle noći zatražila zaštitu od bankrotstva pred Saveznim stečajnim sudom u Njujorku.
Mada se očekuje da banka nastavi rad, malo je vjerovatno da će biti u stanju da obezbjedi istu količinu kredita kao ranije.
CIT obezbjeđuje radni kapital za male firme, kao što su prodavnice, njihovi snabdevači i restorani, od kojih su mnoge već pogođene recesijom, objavio je danas britanski list “Gardijan”.
Vrijednost aktiva te problematične komercijalne banke dostiže 71 milijardu dolara, a duga 64,9 milijardi dolara, i njen bankrot bi bio peti po veličini u korporativnoj istoriji SAD .
Cilj proglašenja privremenog bankrotstva je smanjenje ogromne zaduženosti za 10 milijardi dolara i osiguranje zaštite od kreditora, nakon što su akcionari odbacili prijedlog rukovodstva te banke za otkup duga za nove akcije, ali i prihvatili plan reogranizacije.
Grupacija je saopštila da će nastojati da iz stečajnog postupka izađe u roku od dva mjeseca nakon što je podnjela zahtjev.
Kolaps predstavlja lošu vijest i za američke poreske obveznike koji time mogu da izgube 2,33 milijarde dolara koje su obezbjedili prošle godine za podsticanje te posrnule banke.
Ovim bankrotom će kreditori izgubiti vlasništvo nad tom bankom, dok će vlasnici njenih običnih i preferencijalnih akcija, uključujući američku vladu, predloženom reorganizacijom biti istisnuti. To predstavlja do sada najveći gubitak za vladu u okviru vladinog programa TARP za podsticanje finansijskih institucija.
Američka vlada, po svemu sudeći, neće uspjeti da vrati najveći dio od 2,33 milijarde dolara koje je u decembru odobrila toj banci, dok će poreski obveznici povratiti svoj novac tek kada banka namiri svoje investitore.
Anlitičari smatraju da bankrotstvo CIT neće uticati na finansijska tržišta, ali će narušiti prilično pozitivnu sliku o o američkoj privredi, stvorenu poslije objavljivanja podataka o američkom bruto domaćem proizvodu.
“To može biti značajna novost na psihološkom planu koja će povećati sumnje u stanje američke ekonomije”, ukazao je analitičar Čip Henlon.
“Odluka o sprovođenju plana reorganizacije omogućiće banci da nastavi sa obezbjeđivanjem finansija za male i srednje firme koje su od vitalnog značaja za američku ekonomiju”, ukazao je izvršni direktor CIT Džefri Pik koji će napustiti funkciju do kraja ove godine.
Trgovačke grupacije su, međutim, zabrinute da bi mnoge prodavnice mogle ostati bez finansija pred glavnu božićnu sezonu kupovina, s obzirom da tradicionalne banke takođe smanjuju kreditiranje, prenjele su agencije.
CIT obezbjeđuje finansije za 2.000 firmi koje snabdjevaju više od 300.000 prodavnica. Oko 60 odsto američke industrije konfekcije zavisi od finansiranja CIT grupe.
Ta banka mora u 2010. da ugasi dug od 9,14 milijardi dolara i planira da zamjeni 30 milijardi dolara vrijednih hartija od vrijednosti za nove obveznice i akcije.
Vrijednost akcija banke CIT, osnovane 1908, dostizala je i 60 dolara, ali je na zaključenju tržišta u Njujorku u petak iznosila samo 72 centa.
Stečaj banke CIT ugrožava male i srednje firme u SAD
