SARAJEVO, Pregovarački timovi BiH i Evropske komisije, koji su razgovarali o prilagođavanju bilateralnog trgovinskog režima između EU i BiH u svjetlu pristupanja Hrvatske u EU, približili su stavove o šećeru, vinu i ribi, ali konačni dogovor nije postignut.
“Dok BiH cilja na generalnu reviziju olakšica, Evropska komisija se fokusira na čisto tehničko prilagođavanje trgovinskog sporazuma EU – BiH na osnovu tradicionalne trgovine između BiH i Hrvatske”, saopšteno je iz Delegacije EU u BiH.
Portparol Delegacije Endi Mekgafi rekao je da sporazum o prilagođavanju olakšica na sve ostale poljoprivredne proizvode nije postignut, posebno u vezi sa uvozom u BiH iz EU, koja će ubuduće imati 28 država članica.
“BiH tvrdi da je neophodno da zaštiti svoj poljoprivredno-prehrambeni sektor, pogotovo kada je u pitanju mlijeko i mliječni proizvodi, jer joj neće biti dopušteno da izvozi ove svoje proizvode u EU, posebno u Hrvatsku”, naveo je Mekgafi.
Međutim, pojasnio je on, razlog za to je trajna nemogućnost BiH da prilagodi svoj zakonodavni okvir EU standardima za sigurnost hrane i veterinarstvo i uspostavi jasne administrativne kontrolne strukture.
Evropska komisija će izvijestiti Savjet Evropske unije, koje će donijeti odluku.
Pomoćnik ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Dragiša Mekić izjavio je ranije da, nakon završene treće runde pregovora sa EU u Briselu, delegacija BiH očekuje povećanje bescarinskih izvoznih kvota za pastrmku sa 40 na 500 tona godišnje.
Pregovori između EU i BiH vode se radi zaključivanja protokola uz Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima između Evropske zajednice, sa jedne, i BiH sa druge strane, da bi se uzelo u obzir pristupanje Hrvatske Uniji.
Izvozne kvote za EU trenutno su ograničene i nedovoljne su za mogućnosti BiH u vezi sa bescarinskim izvozom na evropsko tržište.
Tokom ovog procesa EU je pokušala da od BiH izdejstvuje ustupanje bescarinske kvote za određene vrste proizvoda i to pretežno onih koje je Hrvatska u velikoj mjeri izvozila u BiH, ali delegacija BiH, shodno pregovaračkoj poziciji, uporno insistira na principu “kvota za kvotu” s ciljem maksimalne zaštite domaće proizvodnje. Srna
