BERLIN – U Nemačkoj ima sve više starijih koji bi da žive u domu. Šokantno onda zvuči da mnogi starački domovi jedva spajaju kraj s krajem.
Glavni razlog je što ne mogu da nađu dovoljno njegovatelja.
Dom za starije osobe, u malom mjestu Kalterherbergu na zapadu Nemačke, obojen je u žuto, ima velike prozore i predivan mali park iza zgrade.
“Naša lista čekanja je dugačka. Svakog dana nas zovu po dvije osobe zainteresovane za mjesto”, kaže Andreas Novak koji vodi dom.
Ali, dom je ipak većim dijelom prazan. Trenutno je popunjeno samo 17 od 38 mjesta. Početkom godine je dom, koji je tada bio u privatnom vlasništvu, bio je na ivici stečaja.
“Moram da priznam da me je to veoma uplašilo”, kaže Irmtrud Primer. Ta 81-godišnjakinja živi u domu tek godinu dana. Njena porodica i prijatelji žive u blizini, u okolnim mjestima. Da je dom tada bio zatvoren, najbliži bi im bio na 50 kilometara. Ali, tada je uskočio Crveni krst, koji je preuzeo vlasništvo.
Više od trećine domova radi s gubicima?
Problem je u tome što je dom u stvari suviše mali da bi mogao sam sebe da izdržava. Trebalo bi da ima 70 do 80 mjesta da bi se isplatio, kaže upravnik Novak.
Nije nimalo lak zadatak učiniti taj dom za starije profitabilnim. Veliki problem je nedostatak stručnog osoblja. Samo s dovoljno kvalifikovanih radnika moguće je primiti dovoljan broj stanara.
Ali, u odnosu na neka ranija vremena, broj zaposlenih u domu dodatno se smanjio. S obzirom na to da je prijetio stečaj, mnogi su potražili novi posao. To je negativna spirala iz koje dom najprije mora da se izvuče.
Slična je situacija u mnogim staračkim domovima u Njemačkoj. Prošle godine su, prema podacima stručnog servisa pflegemarkt.de, morala da se zatvore 142 staračka doma od oko 11.000 koliko ih ima u Njemačkoj.
Samo u prva tri mjeseca zatvoreno je još 200 domova. Prema navodima konsultantske kuće “Roland Berger”, 37 odsto domova u Njemačkoj vjerovatno će do kraja godine biti u minusu.
Dom mora da bude 98 odsto popunjen
Ovakav razvoj je još uvijek prilično nov, kaže Tomas Kalvicki sa Univerziteta u Bremenu, koji istražuje teme socijalnog staranja. Do sada su vlasnici poslovali profitabilno, navodi on, starački domovi su se među investitorima smatrali za sigurno ulaganje.
Međutim, koncept je bio na staklenim nogama – samo je mali korak dijelio zonu profita od zone gubitka. Da bi domovi zarađivali novac, 98 odsto mjesta mora da bude popunjeno. Kada je stanara doma manje, on ulazi u crvenu zonu.
A to može brzo da se dogodi, jer postoji veliki nedostatak stručnog osoblja. Prema studiji Univerziteta u Bremenu, trenutno nedostaje 100.000 negovatelja – a potreba se povećava iz dana u dan.
I to uprkos očajničkim naporima poslodavaca da medicinske radnike nađu u inostranstvu – Srbija i susjedne zemlje su bitni izvori radne snage.
Ali, troškovi osoblja su porasli nakon što je prošle godine prihvaćen novi kolektivni ugovor. Od septembra domovi za starije mogu da naplaćuju svoje usluge zdravstvenom osiguranju samo ako osoblje plaćaju prema tarifi.
Istovremeno, vlasnici domova mogu da pregovaraju o novim cijenama sa zdravstvenim osiguranjima samo jednom godišnje, kaže Kalvicki, i sada imaju nepokrivene troškove.
“Vlasnici domova očigledno nisu stvorili dovoljno finansijskih rezervi kako bi prebrodili ovu tešku situaciju.”
Hiljadu evra kao znak dobrodošlice – i bicikl
Neprofitnim vlasnicima poput Crvenog krsta malo je lakše, jer ne moraju da ostvaruju profit i isplaćuju dividende kao veliki privatni lanci.
“Za sada smo zadovoljni nulom – ni zarada, ali ni gubitak“, kaže Andreas Novak, upravnik doma u Kalterherbergu.
Zato on planira proširenje kapaciteta na 80 mesta. Gradiće se nova zgrada. Ali, ni to neće biti lako jer troškovi gradnje dramatično rastu.
Najveći je izazov ipak pronaći kvalifikovano osoblje, posebno u ruralnim područjima. Novaku trenutno nedostaje sedam njegovatelja.
“Stavili smo video-oglase na društvene mreže, odštampali reklame na kesice za sendviče, nudimo bonus dobrodošlice od hiljadu evra, bicikl za posao, dodatno penziono osiguranje i članstvo u fitnes-klubu.”
“Pokušavamo da budemo privlačniji kao poslodavac u svakom pogledu, ali uopšte nije jednostavno pronaći ljude”, žali se upravnik.
Ipak, nije nemoguće. Troje zainteresovanih se javilo, dvoje je već zaposleno. To znači da u starački dom u Kalterherbergu od ovog septembra mogu ponovo da primaju nove stanare. b92