SARAJEVO, Od početka ove godine zabilježen je trend sve većeg zaduživanja građana BiH na osnovu kredita. To pokazuju zvanični podaci iz Informacije Direkcije za ekonomsko planiranje BiH o kretanju makroekonomskih pokazatelja za period januar-juni 2017. godine. 
Do kraja petog mjeseca stanovnicima BiH plasirano je više od osam milijardi KM kredita.
Ukupan iznos kredita na kraju petog mjeseca 2017. godine je iznosio 17,75 milijardi KM uz stopu rasta 5,4 posto g/g. Krediti plasirani nefinansijskim preduzećima su ostvarili rast od 4,1 p.p., dok su krediti stanovništvu rasli za 1,7 p.p. u odnosu na početak godine. Negativna stopa rasta kredita općoj vladi se promjenila sa -11,3 posto g/g, koliko je iznosila na kraju prvog mjeseca, na -5,6 posto g/g u petom mjesecu 2017. godine.
Prema nedavno objavljenim statističkim podacima, BiH je u prvom tromjesečju ostvarila realan ekonomski rast od 0,4 posto u odnosu na prethodni kvartal, tj. 2,7 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Pri tome je u FBiH ostvaren godišnji rast od 3 posto te 2,2 posto u RS.
“Ovo je dosta skromno povećanje ekonomske aktivnosti u smislu konvergencije životnog standarda ka EU prosjeku dohodka po stanovniku”, upozoravaju iz Direkcije za ekonomsko planiranje BiH.
Dostupni ekonomski pokazatelji iz drugog tromjesečja ne ukazuju na to da je došlo do značajne promjene trenda iz prethodne te početka ove godine. Naime, robni izvoz je proizveo najveći dio ostvarenog rasta uz skroman doprinos privatne potrošnje i investicija.
Pri tome je, prema svemu sudeći, došlo do realnog smanjenja vanjskotrgovinskog deficita robe uprkos nominalnom povećanju od 6,1 posto u prvom polugodištu. Rast obaveza servisiranja vanjskog duga od 31,4 posto (g/g) u prvom polugodištu je opteretio budžete tako da je prema svemu sudeći doprinos javne potrošnje i investicija na ekonomski rast bio zanemariv.
Naime, budžetski prilivi s jedinstvenog računa UIO nakon izmirenja obaveza vanjskog duga su u prvom polugodištu bili neznatno (0,6 posto) niži u odnosu na isti period prethodne godine. Pored toga, smanjenje radova niskogradnje iz prvog tromjesečja od 1,2 posto u okviru koje dominiraju javni radovi uglavnom u cestovnoj infrastrukturi dodatno ukazuje na slab doprinos sektora opće vlade povećanju domaće tražnje.
Pozitivna kretanja u užem i širem međunarodnom ekonomskom okruženju i kretanja u okviru bh. industrije pozitivno su se reflektovala na vanjskotrgovinsku robnu razmjenu u BiH. Tako je tokom prvog polugodišta 2017. godine u BiH došlo do povećanja ukupne robne razmjene, izvoza i uvoza robe po dvocifrenim stopama rasta, dok je vanjskotrgovinski robni deficit uvećan, a pokrivenost uvoza izvozom poboljšana.
“Međutim, potrebno je također istaći da je tokom posmatranog perioda došlo do znatnog povećanja izvoznih i uvoznih cijena tako da su realna povećanja ovih vanjskotrgovinskih indikatora u odnosu na nominalna bila nešto niža”, navodi Direkcija za ekonomsko planiranje BiH.
U periodu januar-juni 2017. godine Bosna i Hercegovina je ostvarila vrijednost izvoza robe od 5,210 milijardi KM, što predstavlja nominalno povećanje od 15,5 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Međutim, posmatrano na nivou pojedinačnog mjeseca treba istaći da je za razliku od prethodnih mjeseci, kada su ostvarivane dvocifrene stope rasta, povećanje izvoza robe u junu iznosilo 7,2 posto.
Posmatrano po proizvodima, najznačajnija povećanja, a samim tim i doprinos rastu izvoza registrirana su u okviru izvoza električne energije 63 posto (1,9 p.p), aluminija 35 posto (1,7 p.p), sekundarnih sirovina 55 posto (0,9 p.p), električne opreme 33 posto (0,6 p.p), te mlinskih, hemijskih proizvoda i koksa gdje je izvoz udvostručen, a doprinos rastu je iznosio više od 2 p.p.
“Međutim, prilikom interpretacije ovih dosta impresivnih stopa rasta potrebno je imati u vidu da je tokom posmatranog perioda došlo i do povećanja cijena pojedinih izvoznih proizvoda, što je u određenoj mjeri rezultiralo ovako visokim stopama rasta. Ovo se ponajviše odnosi na električnu energiju, posebno ako se ima u vidu činjenica da je tokom posmatranog perioda došlo do smanjenja ukupne proizvodnje električne energije u BiH”, piše u informaciji.
Što se tiče ostalih proizvoda, prema podacima IMF-a za juni 2017. godine, tokom posmatranog perioda došlo je do povećanja ukupnog indeksa svjetskih cijena za 20,8 posto, industrijskih inputa 18,1 posto, indeksa metala 25,7 posto, aluminija 21,8 posto i sirove nafte od preko 30 posto. Na osnovu ovih pokazatelja može se zaključiti da je realan rast izvoza bio nešto niži u odnosu na nominalni, što nikako ne umanjuje činjenicu da je BiH ostvarila vrlo dobar izvozni rezultat tokom posmatranog perioda.
Rast obima poslovne aktivnosti u pojedinim djelatnostima pozitivno se odrazio na broj zaposlenih osoba u BiH. Ukupan broj zaposlenih u maju 2017. godine je uvećan za 4,3 posto g/g, i iznosi 756,4 hiljade.
Najveća stopa rasta broja zaposlenih osoba u maju 2017. godine registrovana je u području ostalih uslužnih djelatnosti (42,4 posto g/g). Ipak, najveći doprinos rastu ukupnog broja zaposlenih u BiH bio je područjima djelatnosti prerađivačke industrije i trgovine na veliko i malo, popravke motornih vozila i motocikala sa stopama rasta od 6 posto g/g i 5,6 posto g/g respektivno.
Broj registrovanih nezaposlenih osoba u BiH u junu 2017. godine smanjen je za 6,2 posto g/g i iznosi 485,9 hiljada. Uz povećanje broja zaposlenih osoba i smanjenje broja nezaposlenih osoba administrativna stopa nezaposlenosti u maju 2017. godine je smanjena i iznosi 39,2 posto.
Agencija za statistiku BiH objavila je preliminarne podatke Ankete o radnoj snazi za 2017. godinu koja također pokazuje smanjenje stope nazaposlenosti u BiH za 4,9 p.p. u odnosu na 2016. godinu i iznosi 20,5 posto. Pored toga, stopa zaposlenosti u BiH je uvećana (g/g) i iznosi 33,9 posto, dok je stopa aktivnosti nešto niža u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 42,6 posto.
U maju 2017. godine nastavljen je rast prosječne neto plate u BiH. Prosječna neto plata u posmatranom mjesecu iznosila je 860 KM i u odnosu na na isti mjesec prethodne godine nominalno je veća za 2,7 posto. Iako je o skoro svim područjima djelatnosti neto plata uvećana u odnosu na isti mjesec prošle godine, najveće stope rasta su u područjima stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti (15,9 posto
g/g) i djelatnosti umjetnost, zabava i rekreacija (7,3 posto g/g).
Ukupan broj penzionera u BiH u junu 2017. godine uvećan je za 1,2 posto g/g i iznosi 668,1 hiljada. Uz povećanje broja penzionera prosječna penzija u BiH nije se znatno mijenjala u odnosu na juni 2016. godine (0,2 posto) i iznosi 360 KM. Ipak, u realnom smislu je smanjena zbog inflacije.
Juni mjesec ove godine karakteriše bolja naplata prihoda od indirektnih poreza, koja se odrazila i na naplaćene bruto prihode za period januar-juni 2017. godine. Navedeni bruto prihodi su iznosili blizu 3,3 milijarde KM, što je za skoro 7 posto više nego u istom periodu prethodne godine.
“Međutim, od početka godine prisutan je rast povrata sredstva sa JRUIO, što se nastavilo i tokom mjeseca juna. Tako su sredstva izdvojena za povrate (bilo u vidu isplate povrata PDV-a ili rezervisanih sredstava za povrate PDV-a) znatno porasla, što je rezultiralo smanjenjem neto prihoda od indirektnih poreza. Neto prihodi od indirektnih poreza za prvih pola godine su iznosili blizu 2,7 milijardi KM (3,1 posto g/g). Kao i u ranije posmatranim periodima, pozitivan doprinos rastu neto prihoda dali su rast prihoda od PDV-a (2,1 p.p.), carina (0,5 p.p.) i putarina (0,5 p.p.)”, navode u Direkciji za ekonomsko planiranje.
U junu 2017. godine inflacija u BiH je iznosila 1 posto g/g. Kao i prethodnih mjeseci najveći doprinos rastu ukupnog nivoa cijena bio je u odjeljcima prijevoza, alkoholnih pića i duhana, hrane i bezalkoholnih pića.
Inflacija u periodu januar-juni 2017. godine iznosila je 1,1 posto g/g. U tom periodu cijene u odjeljku prijevoza su veće za 7,5 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Rast cijena nafte imao je značajan utjecaj na kretanje cijena u pomenutom odjeljku.
Cijene u odjeljku alkoholnih pića i duhana u istom periodu uvećane su za 4,2 posto g/g, dok su cijene u odjeljku hrane i bezalkoholnih pića veće za 0,4 posto g/g, ali zbog velikog udjela u CPI indeksu uticale su na rast ukupnog nivoa cijena u BiH.
Iako je indeks cijena hrane na svjetskom tržištu u junu 2017. godine bio manji u poređenju s istim mjesecom prethodne godine (-1,3 posto g/g), cijena hrane u periodu januar-juni 2017. godine bila je veća za 5,2 posto g/g. Slično kretanje cijena zabilježeno je kod sirove nafte koja je u junu 2017. godine bila niža za 3,3 posto u odnosu na juni 2016. godine, ali je u prosjeku za period januar-juni 2017. godine ostvaren rast cijena nafte od 32 posto g/g. Klix.ba
