SARAJEVO, Posljednjih nekoliko godina u zemljama regije u uzlaznom trendu je izgradnja novih stambenih objekata, a sa tim i porast ponude stambenog prostora.
Agencija Anadolija istražila je cijene nekretnina, kao i dinamiku gradnje i prodaje tokom prethodnih nekoliko godina.
U većini zemalja Balkana za “kvadrat” stana potrebno je izdvojiti dvije do tri prosječne mjesečne plate, pa su najjeftiniji stanovi u Albaniji, na Kosovu i u Bosni i Hercegovini, a najskuplji u Hrvatskoj.
“Cijene kvadrata stana u Sarajevu kreću se od 613 do 2.045 evra, u Banjaluci od 1.022 do 1.278 evra, dok su Mostar, Bijeljina i Trebinje nešto jeftiniji i tamo se može uzeti nešto povoljnije. U Istočnom Sarajevu su u novogradnji cijene od 613 do 664 evra, potvrdio je Spaho Ljujić, direktor i vlasnik jedne agencije za nekretnine, navodeći kako na cijene nekretnina utiču ekonomske, ali i političke krize.
Uprkos ekonomskoj krizi, kaže kako i dalje postoji potražnja za stanovnima u BiH. Njegova agencija je u prvom tromjesečju ove godine prodala znatno više stanova nego u istom periodu prošle godine, a najviše se u BiH kupuju jednoiposobni i dvosobni stanovi te garsonijere. Prosječna mjesečna plata u Bosni i Hercegovini u januaru 2015. godine, podsjeća Anadolija, iznosila je 423 evra, što znači da u BiH nije dovoljna ni jedna prosječna plaća za kvadrat stana na najjeftinijim lokacijama.
Prema podacima državnih institucija, u Albaniji je tržište nekretninama najrazvijenije u Tirani. Na periferiji grada cijene kvadratnog metra stana se kreću od 370 do 693 evra. Stanovi se najviše grade u Tirani, gdje je zastupljeno 19,5 odsto od ukupne gradnje u Albaniji. Ipak, ove godine u toj zemlji je zabilježen pad u prodaji stanova. Albanci očekuju da bi sa prolaskom ekonomske krize moglo doći do porasta prodaje stanove u narednom periodu.
Od završetka rata 1999. godine Kosovo je postalo veliko gradilište, a najviše se gradi u glavnom gradu Prištini, gdje se odvija oko 70 odsto ukupne kosovske gradnje. Prema posljednjem popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, koji je na Kosovu obavljen 2011. godine, u Prištini je sa više od 200.000 stanovnika bilo najmanje 50.000 stanova. Samo nakon rata izgrađeno je više od 5.000 stambenih objekata.
Cijena “kvadrata” stana u novogradnji kreće se od 600, na periferiji, do 1.000 evra u centru grada. Takve cijene, međutim, ne važe za staru gradnju, koja je i dalje mnogo skuplja i kvadratni metar se kreće od 1.200 na periferiji do 2.000 evra u centru. Stara gradnja je skuplja zbog uredne dokumenatcije, ali i zbog bolje uređenosti naselja.
Za građane Kosova je cijena stanova izuzetno visoka ako se uzme u obzir prosječna plata od 370 evra mjesečno u javnom i oko 200 u privatnom sektoru. Stanovi se mogu kupiti i na kredit, sa otplatom i do 20 godina, ali su oni nepovoljni jer su kamate izuzetno visoke.
Od zemalja regiona, stanovi su najskuplji u Hrvatskoj.
“Prodaja nekretnina u Hrvatskoj dostigla je vrh prije početka krize 2008. godine, kada je bilo 66.000 stambenih transakcija u Hrvatskoj, dok je u 2014. taj broj je iznosio 28.000. Slično je i sa dinamikom gradnje“, potvrdio je Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj privrednoj komori.
Pad je u posljednje dvije godine usporen, jer je cijena nekretnina pala za 10 odsto. Od početka krize 2008. cijene su pale preko 30 odsto, a slično je i u Zagrebu gdje su cijene pale i do 35 odsto.
“Prosječna realizirana cijena stambenog prostora u Zagrebu vrti se oko 1.400 evra po kvadratnom metru, a raspon je od 800 do 6.000 ili 7.000 evra u centru grada. Kriza je polarizirala cijene nekretnina, za sve postoje kupci, a cijene su došle do pravih, realnih okvira”, kazao je Ranilović.
U Zagrebu se najbolje prodaje u stambenim zonama i stalan je interes za kvalitetne sjeverne dijelove grada. Prosječna plata, koja iznosi oko 720 evra, uvijek je bila manja od prosječne cijene kvadrata stana, kaže Ranilović i dodaje da je standard u Hrvatskoj u odnosu na zapadnoevropske zemlje lošiji, te da je sve manje ljudi koji mogu dobiti kredite.
Iako su cijene stanova za razliku od prije nekoliko godina gotovo dvostruko niže, kupaca je u Beogradu sve manje, a i izgradnja je stala jer dosta investitora ima sređene lokacije, ali ne započinju gradnju zato što nisu sigurni da će uspjeti prodati stanove.
“Pored straha od podizanja kredita u situaciji kada je neizvesno da li će ostati bez posla, za slabu kupovinu postoji i problem stanova koji su zvanično na legalizaciji. Sada je došlo i tu do malog zastoja zato što notari još uvijek nisu sve uskladili kako da se overavaju ugovori. Danas, da bi se prodao stan mora da ima kompletnu papirologiju. Najlakše je prodati uknjižen stan, kojih ima, ali još ima dosta zgrada koje nisu uknjižene”, navodi Predrag Dević, direktor jedne agencije za nekretnine.
Prodaju se većinom stanovi u širem centru, naseljima Mirijevo i Žarkovo, te prigradskim naseljima kao što je Borča, gdje su cijene po kvadratu od 800 do 1.000 evra. U užem centru Beograda cijena zavisi od kvaliteta stana, a može se naći stan koji je za kompletnu adaptaciju, pa se kreću od 1.500 do 1.800 evra. U novogradnji cijena je 2.100 evra po kvadratu.
Prema podacima objavljenim u Službenom glasniku Republike Srbije, prosječna mjesečna zarada bez poreza i doprinosa u februaru ove godine iznosila je oko 350 evra.
Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u 2014. godini iznosila je 1.089 evra, pokazuju podaci Agencije za statistiku Crne Gore.
Već dugi niz godina Budva je najskuplji grad kada je u pitanju cijena kvadrata stana koja je prošle godine iznosila 1.594 evra. Cijena kvadrata stana u Podgorici iznosila je 1.080 evra, u Baru 1.076 evra, dok se u Nikšiću kvadrat kupovao za 561 evro. Poređenja radi, prosječna plata u Crnoj Gori iznosi 482 evra.
Cijene kvadrata stana u Skoplju kreću se od 750 do 1.250 evra. U Makedoniji se, prema podacima građevinskih firmi, najviše prodaju stanovi veličine 40 do 60 metara kvadratnih, dok se cijene kreću od 900 do 1.100 evra. To je dosta više od prosječne plate u toj zemlji koja, prema podacima Zavoda za statistiku Makedonije, iznosi 355 evra. Anadolija