Stanivuković potvrdio da će za dvoranu sagrađenu za „Srpska open“ trebati još novca

BANJALUKA – Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković tvrdi da je “budućnost dvorane sagrađene za turnir „Srpska open“ izvjesna i svijetla“ ističući da su previđena dodatna ulaganja u završetak tog objekta te zapošljavanje radnika koji će biti zaduženi za upravljanje i održavanje.

U pitanju je jedna od posljednjih izjava prvog čovjeka Banjaluke o planovima za teniski kompleks, koji je u proteklom periodu izazvao ogromnu pažnju u Srpskoj.

Stanivuković je rekao da je „u ovom trenutku papirološki proces u toku, da u konačnici sve bude vlasništvo grada. Nakon toga ide „dio zapošljavanja radnika koji to treba da vode i održavaju“.

Rekao je i  da će jedan dio poslovnih prostora biti iznajmljen kako bi ostvarivali prihode.

„S druge strane, pripremamo se za nekoliko važnih događaja, potencijalno u maju i junu. Imamo najavljeno takmičenje u košarci na otvorenom, imaćemo u avgustu teniski čelendžer Banjaluka open. Planiramo niz kulturnih događaja, određen dio sajmova i turističkih manifestacija koje će biti u dvorani“ rekao je Stanivuković u intervjuu za portal Srpskainfo.

Paralelno s tim, dodaje, isti organizacioni odbor, u kome su predstavnici Vlade RS i Grada Banjaluka, razmišlja o daljim koracima, kao što je gradnja pokretnog krova na areni.

„Da vidimo koliko to košta. Definitivno je to druga faza gradnje, koja podrazumijeva i dva objekta sa te dvije strane koje nedostaju“, kazao je gradonačelnik.

Gore navedene izjave potvrđuju ranije pisanje portala CAPTAL da će se u ovaj nezavršen objekat morati izdvojiti dodatna sredstva.

Dodao je da je Grad za turnir „Srpska open“ dao 15 miliona KM, od čega je 10 miliona kredita, a pet miliona direktno iz budžetskih stavki.

„To je predviđeno rebalansom za 2022. Banjaluka je vratila kredita 33 miliona KM, a podigli smo 25. Ja to zovem dobrim poslovnim potezom. Uvijek je dobro da dižete kredite, ali ako više od toga vraćate i da uvijek iz novog kredita imate investicije“, rekao je Stanivuković.

Taj novac (15 miliona KM) je prebačen Teniskom savezu RS, a Stanivukovića su mediji pitali da li je ovaj Savez obrazložio Gradu kako je taj novac potrošen.

„Mi znamo ono što je naš dio. Dio Grada je većinski išao za infrastrukturu“, rekao je Stanivuković bez konkretnog odgovora na to pitanje.

„Mi imamo račune one koji smo mi dali. Vjerujem da oni u ovom trenutku to sve imaju. Ali to je stvar procedure. Kao što ste nas vi i mnogi kritikovali da park nije očišćen nakon šest dana. To je za mene budalaština, da za tako kratak period bude sklonjeno nešto što je postavljano tri mjeseca, oprema koja vrijedi 35 miliona, tamo je bilo 45 kamiona… Potom su došli praznici. Sve ono što je grad dao, sve ću dostaviti medijima crno na bijelo. Cijelim svojim bićem stojim iza toga. Ali, kada neko priča o cijeni mora da zna koja je ogromna razlika u cijeni kada u tenderskoj dokumentaciji napišete rok šest mjeseci ili rok dva mjeseca“, kazao je Stanivuković.

Nismo htjeli prosječan, već megalomanski hotel

Odgovarajući na pitanje zašto kasni rušenje hotela „Palas“ koje je ranije najavljivao za april, Stanivuković je rekao su imali 33 sporne parcele u okviru „Palasa“, gdje treba da bude hotel, koje su nakon 43 godine riješili.

„U prvom projektu se radilo o prosječnom hotelu, a naša je zamisao da bude megalomanski. Da uradimo u Banjaluci ono što bi dolikovalo gradu sa 10 miliona stanovnika. Hvala Filipu Cepteru, koji je odlučio da uloži u Banjaluku. Zvanično, u petak je počelo rušenje, imamo sve dozvole. Radi se o tome da smo morali dio parcele proširivati jer je riječ o hotelu sa 23 sprata, sa pet zvjezdica. Radi se o najvišoj i najluksuznijoj zgradi u istoriji Republike Srpske“, rekao je Stanivuković.

Stanivuković: Stara stanica izgubljena za Grad

Osvrnuo se i na probleme sa preduzećem „Autoprevoz“ oko parkinga Stare autobuske stanice u centru Banjauke. Posljednjom odlukom suda Grad ovu vrijednu lokaciju treba predati ovom preduzeću što lokalna vlast odbija da uradi.

Stanivuković je priznao da Grad nema „gotovo nikakve mogućnosti“ da sačuva ovu lokaciju.

„Ušli smo u izgubljenu bitku, da je pokušamo bar malo dobiti. Istina je da je formalno-pravno Autoprevoz sve u pravu, a suštinski znamo da su sve sudije podmićene u tom procesu. Od sedam sudija Ustavnog suda BiH, tri su bila protiv. A, imamo i sudove u RS koji su rekli u našem interesu. To znači da se radi o vrlo zahtjevnom predmetu, o velikoj lovi. U redu, mi znamo da smo izgubili taj parking, ali znamo da se rak izgubljenog parkinga pokušava proširiti, da nam se oduzme ulica, muzej, pa spomenik 12 beba“, rekao je Stanivuković.

Postavlja se pitanje zašto je onda gradonačelnik izvodio radnike da brane zemljište.

„Zamislite kakav bih ja bio gradonačelnik da znam da će nas sutra tjerati iz ulice i da ćutimo. I zato mi ne damo ovaj paking jer pregovaramo da nam ne diraju ulicu, muzej i spomenik. Ako popustite brzo na ovome, onda nam sutra neko drugi kaže “dajte za ulicu 12 miliona, ili vas tjeramo”. Znači mi smo spremni da amputiramo taj dio, ali nismo spremni da nam se ta bolest proširi na Vidovdansku ulicu, na muzej i na spomenik 12 beba“, kazao je on.

Podsjećamo, spor između „Autoprevoza“ i Grada oko zemljišta vrijednog desetine miliona maraka na lokaciji poznatoj kao Stara autobuska stanica trajao je skoro dvije decenije.

Konačnu riječ dao je Ustavni sud BiH koji je poništio presudu Višeg privrednog suda u Banjaluci u korist Grada i potvrdio presudu Okružnog privrednog suda da je stara autobuska stanica vlasništvo “Autoprevoza”.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković je početkom aprila uz podršku nekoliko stotina radnika gradske uprave i građana onemogućio sudske izvršitelje da „Autoprevoz“ uvedu u posjed atraktivnog zemljišta na staroj autobuskoj stanici, o čemu je CAPITAL pisao u tekstu: Deložacija odgođena, nastavlja se rat grada i „Autoprevoza“.

Pored parkinga koji je predmet izvršenja, „Autoprevoz“ je vlasnik i drugih parcela u centru grada na kojem je izgrađena Vidovdanska ulica, trotoari, park u kojem je spomenik „12 beba“, kao i takozvani „Krašev“ parking, ali za njih nisu tražili ulazak u posjed već pokrenuli spor težak 12 miliona KM.