BANJALUKA, Građani RS se posljednjih godina sve više odlučuju za kreditna zaduženja za kupovinu ili obnovu stambenih jedinica, uprkos krizi koja je već godinama evidentna na našim prostorima.
Pokazuju to podaci Agencije za bankarstvo RS, prema kojima su u periodu od kraja 2008. godine pa do 30. septembra ove godine stambeni krediti građana kod banaka RS porasli za 31,5 odsto.
Kao jedan od glavnih faktora povećane potražnje za stambenim kreditima treba uzeti u obzir migracije stanovništva, veliki broj izbjeglica, kada su ljudi u potrazi za krovom nad glavom, prinuđeni da dižu kredite, jer nemaju sav novac potreban za kupovinu ili obnovu stana. Tako su nam u Agenciji za bankarstvo RS kazali da je stanje stambenih kredita građana kod banaka RS, zaključno sa 31. decembrom 2008. godine bilo 393,9 miliona KM, dok je odmah godinu dana kasnije ta cifra povećana i iznosila je 421,3 miliona KM.
“Isto tako i na kraju 2010. godine evidentiran je rast stambenih kredita i oni su iznosili 476,3 miliona KM, a zaključno sa 31. decembrom 2011. godine to stanje je iznosilo 505,1 milion KM”, naveli su u Agenciji i iznijeli podatak da je stanje stambenih kredita, zaključno sa 30. septembrom 2012. iznosilo 517,9 miliona KM, što je samo nastavak tendencije rasta plasmana ovih kredita. Komentarišući ove podatke, Marko Đogo, predsjednik Sekcije za bankarstvo u Udruženju ekonomista RS – SWOT, rekao je da je u ovakvim podacima ključnu ulogu odigrala Investiciono-razvojna banka (IRB) RS, jer je dosta stambenih kredita plasirano preko te banke.
“Na ovaj način je omogućeno dijelu stanovništva koji nema tako visoku kupovnu moć, kao što su mladi bračni parovi ili veliki broj izbjeglica, da dođu do rješavanja stambenih pitanja”, rekao je Đogo i dodao da je evidentno da građani i pored krize kupuju stanove, ali najviše putem kreditnih zaduženja. On je dodao da je rast od 31,5 odsto kumulativni za sve godine, ali da je on dosta niži kada se podijeli po godinama.
“Ipak, to sad nije neki bum nekretnina, kako se dešavalo po Španiji, SAD ili drugim zemljama. To je umjerena stopa rasta, ništa pretjerano visoko”, smatra Đogo. S druge strane, Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača RS, rekao je da nisu radili posebne analize o ovoj tematici, ali da bi uzrok toga sigurno mogli tražiti u velikim migracijama stanovništva, posebno prema Banjaluci.
“Ljudi su došli sa strane i nisu imali riješena stambena pitanja, pa su ne praveći neke velike računice, naprežući se, pokušavali sve kako bi imali svoj krov nad glavom”, rekao je Petrović i dodao da su ljudi prodavali i kuće i stanove tamo gdje su bili do sada pa to nije bilo dovoljno i razliku u cijenama su namirivali preko kredita kako bi ovdje kupovali. Istakao je da je Banjaluka centar RS, gdje je koncentrisana javna uprava, koja redovno prima plate i da takvi ljudi sigurno mogu sebi priuštiti redovno servisiranje kredita, za razliku od zaposlenih u privatnim firmama i prerađivačkoj industriji gdje su radna mjesta neizvjesna.
Emir Jildizlar, viši stručni saradnik za odnose s javnošću u Raiffeisen bank BiH, rekao je da je ostvareni plasman stambenih, ali i svih drugih kredita u zadnje četiri godine na zadovoljavajućem nivou, uzimajući u obzir aktuelnu situaciju na tržištu.
“Pod uticajem svjetske ekonomske krize, obim kreditnih aktivnosti na tržištu se smanjio u 2009. godini, ali je svoj oporavak započeo već u drugom dijelu 2010. godine. Od tog perioda naša banka bilježi kontinuiran rast kreditnih plasmana, uključujući i stambene kredite”, rekao je on. Nezavisne novine