BANJALUKA, Svi radovi u poljoprivredi stali su posljednjih dana zbog loših vremenskih prilika, što će ratarima nanijeti novu štetu.
Poljoprivrednici kažu da je žetva kukuruza stala, iako nije bila ozbiljno ni krenula, a ista situacija je i sa sjetvom pšenice. Ništa bolja situacija nije ni sa krompirom, koji je zbog pretjerane vlage u veoma lošem stanju.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika i mljekara RS Vladimir Usorac kaže da ovo vrijeme ne dozvoljava da se bilo šta radi u njivama.
– Ratari će opet imati znatnu štetu – rekao je Usorac.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković kaže da poljoprivrednici što prije moraju da pripreme zemljište i posiju ozime kulture, jer ističe optimalni rok.
– U slučaju da ovakve vremenske prilike potraju, došlo bi do smanjenja ionako načetog prinosa svih poljoprivrednih kultura, osim kukuruza, gdje su zabilježeni dobri prinosi – rekao je Marinković.
Poljoprivrednici u Lijevče polju, koji su proteklih dana počeli da vade krompir, kažu da će rod ove godine biti prepolovljen u odnosu na prošlu. Draško Banjac, koji ima četiri hektara krompira, plaši se da i ono što ubere neće imati kome da ga proda. Površine pod krompirom su bile poplavljene, a zbog vlažne zemlje oštećen je i onaj koji nije bio pod vodom, što je znatno uticalo na kvalitet.
– Domaći proizvođači nikad nisu bili u težoj situaciji i teško da ćemo se pokriti ove godine – kaže Banjac i dodaje da dodatni problem predstavlja to što je tržište BiH preplavljeno uvoznim krompirom.
Poteškoće sa vađenjem krompira ima i proizvođač iz Vilusa kod Gradiške Milan Straživuk, koji je na 8,5 hektara posijao krompir, a do sada je izvađen sa oko 6,5 hektara.
– Pod znakom pitanja je kada ćemo i hoćemo li moći izvaditi ostatak krompira zbog vlažnosti zemljišta. Prinos je zadovoljavajući, ali nas remeti to što se uvoze velike količine, tako da cijena nije zadovoljavajuća – kaže Straživuk.
Poljoprivredne mašine ne mogu ući u njive ni na području Srpca. Kukuruz je zasijan na 8.500 hektara, a do sada je berba obavljena tek na oko 30 odsto površina.
– Na parcelama koje su suve prinosi se kreću u prosjeku oko šest tona po hektaru, a na onima koje su bile pod vodom umanjeni su do 50 odsto. Kvalitet zrna je loš i zbog velike količine vlage pojavili su se plijesan i truljenje, pa je kukuruz neophodno skladištiti u silose za sušenje, što poskupljuje troškove proizvodnje – kaže načelnik Opštinskog odjeljenja za poljoprivredu Mićo Malbašić i dodaje da će zbog kasnog branja kukuruza, pšenica, umjesto na 900, biti zasijana samo na 450 do 500 hektara.
Slična situacija je i u Kotor Varošu, gdje će ove jeseni biti zasijano oko 70 hektara pšenicom, ječmom i ostalim kulturama. Zbog besparice poljoprivrednici u posljednjih nekoliko godina nisu zainteresovani za sjetvu pšenice. Za regresirano gorivo prijavljeno je svega 50 ratara.
Soja
Teška situacija je i u proizvodnji soje, a u Zemljoradničkoj organizaciji “Kooperativni centar” u Sitnešima kod Srpca, koja pod ovom uljaricom ima 90 hektara, kažu da su do sada žetvu obavili tek na trećini zasijanih površina.
– Čekamo ljepše dane da sa kombajnima uđemo u vlažnije parcele, gdje su prinosi prepolovljeni i kreću se oko tone po hektaru – rekao je većinski vlasnik ovog centra Neđo Vujić. Glas Srpske