BEOGRAD, U Srbiji hrana, za razliku od „ostatka“ svijeta, stalno poskupljuje uprkos sve praznijim džepovima građana, pišu Novosti.
Dok u svijetu cijene hrane padaju, u Srbiji su mimo svake logike gotovo duplo veće. Prema podacima UN-ove organizacije za hranu FAO, namirnice su na svjetskom tržištu tokom protekle godine pojeftinile za sedam odsto, dok su kod nas povećane za 15,4 odsto!
Najveći pad cijena u svijetu je bio kod šećera (17,1 odsto), mliječnih proizvoda (14,5 odsto), ulja i masti (10,7 odsto), a osjetno manji kod žitarica (2,4 odsto) i mesa (1,1 odsto). Istovremeno, u Srbiji gotovo svi ti proizvodi značajno su poskupjeli između šest i čak 27 odsto. Kod nas je poskupio čak i šećer – doduše kod slatkog kristala zabilježeno je najmanje povećanje.
Poskupljenjima u Srbiji najviše su, inače, doprinijeli novi, „teži“ cjenovnici akcizne robe, duvana i alkoholnih pića, kao i namirnica čije su cijene povećane zbog slabog poljoprivrednog roda, ali i kartelskih struktura. Cijene su kod nas rasle mimo svake logike, a najviše kod proizvoda koji se svakodnevno nalaze u korpi potrošača, odnosno najviše i kupuju.
Tako, dok u svijetu jestivo ulje i masti pojeftinjuju kod nas ih skuplje plaćamo za trećinu, odnosno za 27,9 odsto. Svježem mesu cijene su podignute za prosječnih 17,5 odsto, a ribi za 19 odsto. Potrošači u Srbiji u 2012. godini izdvajali su 12,2 odsto više para za kupovinu mlijeka, jogurta, sira, dok je u svijetu, cijena mliječnim proizvodima takođe padala. Poskupjela su jaja… Džepovi su nam lani bili prazniji i zbog znatno skupljeg povrća, i to za 28,7 odsto.
Situacija u kojoj je u Srbiji sve skuplje nego u svijetu govori da je kurs domaće valute ipak formiran tako da je precenjen, zbog čega se podiže cijena uvozne robe, ali i zvog monopola. Stručnjaci smatraju da je i za jedno i za drugo lijek više tržišta, sloboda ulaska u Srbiju i jačanje konkurencije.
Ključnu ulogu u poskupljenju većine proizvoda, kako se uvijek pravdaju proizvođači, odigralo je povećanje cijena sirovina i energenata, ali i to što trgovci nisu htjeli da se odreknu visokih marži.
“Ono što je kod nas uslovilo pravi „cunami“ poskupljenja u prošloj godini svakako je dalji pad vrijednosti dinara, povećanje PDV-a za dva odsto, i stvaranje monopola u privredi. Stanje u ekonomiji zemlje dodatno je pogoršalo odsustvo svake strategije poljoprivrednog razvoja zamlje, pa je tako pogled u nebo ono što opredjeljuje kakav će nam biti rod”, ukazuje Saša Đogović, ekonomista.
Cijene su kod nas bile brže od projektovane inflacije i rasta evra. Proizvođači su žurili da, za svaki slučaj, u cijenu svojih proizvoda ugrade, po pravilu, duplo veću inflaciju. Saobraćajnici su zaračunali i znatno veće marže.
Predsjednik Pokreta za zaštitu potrošača Srbije Petar Bogosavljević kaže da poskupljenja „nisu ništa novo u zemlji Srbiji“ u kojoj ne postoji zakon o ponudi i potražnji.
“Gubici u kasi kod nas se, gotovo po pravilu, nadoknađuju povećanjem cijena i to mimo svakog kriterijuma. A, to je moguće jer ne postoji vijeća konkurentnost na tržištu, pa su u pojedinim slučajevima nepristojno visoke zarade prometnika, odnosno njihova marža”, kaže Bogosavljević.
Tabaković: Ne možemo da utičemo
Narodna banka Srbije će do kraja godine sigurno održati inflaciju u planiranim okvirima do 5,5 odsto, izjavila je guverner centralne banke Jorgovanka Tabaković.
Najavljeno poskupljenje struje od 12 odsto učestvovaće u inflaciji sa svega 0,8 odsto, navela je Tabakovićeva. Ona je podsjetila na to da je u prošloj godini inflacija bila 12,2 odsto, a samo za sedam mjeseci porasla je 9,5 odsto do kraja 2012. godine, od čega je 6,6 odsto bilo posljedica poskupljenja hrane, tako da na taj dio inflacije NBS nije mogla da utiče, navodeći da je rast cijena hrane učestvovao sa 38,8 odsto u ukupnom rastu cijena na tržištu. Novosti
