BEOGRAD, Sezonske rasprodaje u evropskim metropolama u punom su jeku, trajaće do kraja mjeseca, a popusti dostižu do 70 odsto dok su u Srbiji popusti znatno manji.
U Srbiji se popusti kreću između 30 i 50 odsto, ali se, još uvjek, malo robe može pazarti po cijeni upola nižoj od sezonske.
U Evropi i svijetu, iako ne postoji utvrđeno vrijeme rasprodaja, najveće su oko Božića kad se cijene u velikim evoropskim gradovima drastično smanjuju i do 70 odsto, rekla je Vesna Vasiljevic iz Privredne komore Srbije (PKS).
“Kod nas na rasprodajama maksimalna sniženja idu do 40 odsto tako da se ne može dogoditi da pojedine artikle možete bukvalno dobiti za par evra, što je vrlo čest slučaj u tržnim centrima evropskih gradova gdje se ide na količinu prodate robe i na veći ostvareni promet”, objasnila je ona.
Vasiljević je ocijenila da se u Srbiji ne prati ozbiljno stanje na tržištu pa proizvođači ne mogu brzo doći do povratne informacije da li određena roba lako nalazi put do krajnjeg potrošača ili ne, jer vrlo je mali broj proizvođača koji ima sopstvenu prodajnu mrežu.
Što se tiče rasprodaja veoma kasnimo za evrospkim državama tako, za jedan par čizama, potrošač u Srbiji mora da odvoji između 100 i 200 evra, dok se iste takve čizme u Italiji, Mađarskoj ili Austriji mogu naći upola jeftinije zahvaljujući velikim popustima, rekla je predsjednca Centra za zaštitu potrošaca Srbije (CEPS) Vera Vida.
Na tržištu su visoke marže pa je često ista roba skuplja od one u inostranim buticima, dodala je ona i istakla da trgovci, suprotno poslovnoj etici i dobrim običajima, i dalje koriste razne načine kako bi obmanuli potrošače.
“Posljednji primjer na koji smo naišli odnosio se na prodavnicu u centru grada u kojoj je duboka muška cipela početkom sezone koštala 11.500 dinara sa cijenom istaknutom na đonu. Kada je objavljeno sniženje od 50 odsto nova cijena na istom đonu bila je oko 14.000 dinara i precrtana, pa je sa uračunatim popustom iznosila oko 7.500 din”, objasnila je Vida.
Prema njenim riječima, ovakve stvari spadaju u kršenje Zakona o zaštiti potrošača za koje je predviđena novčana kazna, i svaki građanin ima pravo da prijavi ove i slične slučajeve nadležnoj inspekciji.
Veoma bitan faktor koji određuje koliko će određeni proizvod biti snižen je i zdrava konkurencija koje u Srbiji gotovo da nema zbog čega se potrošačima isplate aktuelne „šoping ture“ do Trsta, Beča i slično.
Mali broj uvoznika i visoke zaštitne carine su, takođe, ozbiljna prepreka trgovcima da rasprodaju robu, a da ujedno i profitiraju, mišljenja je Vida. Tanjug
