BANJALUKA – Komisija za koncesije Republike Srpske predlaže da se poveća osnovica za obračun koncesione naknade, odnosno da koncesionari plaćaju više novca za prirodna bogatstva koja eksploatišu.
U Komisiji kažu da je u posljednjih nekoliko godina došlo do rasta gotovo svih potrošačkih cijena, zbog čega bi trebalo povećati osnovicu, kako bi se prihodi doveli u realne okvire.
“Na primjer, utvrđene iznose koncesione naknade po važećem Pravilniku za sve vrste mineralne sirovine trebalo bi periodično usklađivati tako da se uzme u obzir dosadašnje i buduće kretanje potrošačkih cijena, odnosno trebao bi se odrediti indeks na osnovu kojeg bi se usklađivao iznos koncesione naknade. Na ovaj način iznos od naplaćene koncesione naknade doveo bi se u realne okvire”, navodi se u izvještaju Komisije koji će se naći pred poslanicima u Narodnoj skupštini RS na narednom zasjedanju.
Upozoravaju da ovoj problematici treba pristupiti vrlo pažljivo uzimajući u obzir do sada ugovoreno.
“Takođe, kod zaključenja novih ugovora trebalo bi odmah ugovarati varijabilnu koncesionu naknadu koja bi se periodično usklađivala”, predlažu oni.
Napominju i da je koncesiona naknada u većini slučajeva ugovorena po osnovu ostvarenih prihoda, što je otvorilo prostor za zloupotrebe.
Naime, tamo gdje su koncesionari sirovine koristili za vlastite potrebe, otvoren je prostor za zaloupotrebe, jer se naknada obračunavala u manjem obimu.
Predlažu da se problem riješi po ugledu na građevinski sektor gdje je nakon donošenja novog Pravilnika o koncesionim naknadama i garancijama 2018. godine, koncesiona naknada za ove vrste mineralnih sirovina određena po jedinici mjere.
“Smatramo da je to dobro urađeno, jer po tome ukupan prihod nije direktno uticao na obračun koncesione naknade, već količina eksploatisane i otpremljene mineralne sirovine”, zaključuju u Komisiji.
Inače, po osnovu koncesionih naknada, Poreska uprava Republike Srpske je u 2023. godini naplatila ukupno 60,6 miliona KM.
To je za 34 odsto ili 15,5 miliona KM više nego 2022. godine, odnosno za 21 odsto ili 10,5 miliona KM više nego u 2021. godini. Ipak po ocjeni mnogih premalo za ono što je koncesionarima dato na upravljanje.
Istraživanje koje je sproveo Transparency International BiH, a koje je obuhvatilo cijelu Bosnu i Hercegovinu pokazuje da se prirodna bogatstva eksploatišu bez velike kontrole, da se prihodi prikrivaju, a da se prema državi gomilaju obaveze.
Podaci pokazuju da su prihodi od koncesija u 2022. godini u BiH iznosili svega 125 miliona maraka i to sve kada cijene mineralnih sirovina na svjetskom tržištu godinama rastu.
Tako je, na primjer, cijena aluminija i rude boksita na svjetskom tržištu od 2015. do 2022. porasla za više od 140 odsto, ali naplate koncesionih naknada nisu povećane.
Pored slabe kontrole, oblast koncesija jedna je od najmanje transparentnih.
Ugovori su uglavnom tajni, a podaci skriveni od očiju javnosti. Uglavnom se mogu naći osnovne informacije bez puno detalja što stvara veliki korupcijski rizik.
CAPITAL: D. Tovilović
