BANJALUKA – Republika Srpska je bez jasne vizije i plana u posljednjih deset godina u poslovne zone bacila 50 miliona maraka. Bez obzira na višemilionska ulaganja ovaj projekat je ostao nedorečen, pa zainteresovanost investitora za poslovanje u njima je najblaže rečeno skroman, izvještava CAPITAL.
Naime, prema raspoloživim podacima u njima posluje tek 250 preduzeća koje zapošljavaju 2.800 ljudi. Podsjećamo, u RS je osnivano ili u fazi osnivanja 75 zona, od kojih tek 12 može da se ponudi ozbiljnim investitorima.
“Lutanje, pokušaji i improvizacija”
Izvještaj Glavne službe za reviziju javnog sektora u Republici Srpskoj a koji je stavio fokus na uspostavljanje poslovnih zona pokazuje kako pravni okvir u ovoj oblasti nije kompletan, nije usaglašen a da se propisi ne primjenjuju.
Sa druge strane, koordinacija nadležnih institucija skoro da i ne postoji, kao što ne postoji ni jedinstvena baza podataka o poslovnim zonama.
“Jedinice lokalne samouprave su u proces uspostavljanja poslovnih zona ušle nespremne, nepoznavajući postupke i procedure, bez adekvatne podloge u strateškim i pravnim aktima, kao i bez potrebnog kapaciteta da se iznese strateški važan projekat za lokalni ekonomski razvoj”, navode revizori.
Prema njihovoj ocjeni uspostavljanje poslovnih zona prate rizici i prepreke kao što je nedostatak novca, nedovoljna i neodgovarajuća podrška, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, komplikovane i dugotrajne administrativne procedure, neorganizovana promocija a što sve na kraju utiče na malu zainteresovanost investitora.
“Sagovornici revizorskog tima koji su bili predmet detaljnijeg ispitivanja, su izjavili da nisu imali adekvatna znanja o procedurama, vremenu i troškovima uspostavljanja poslovnih zona, da nisu imali organizovanu edukaciju po ovim pitanjima od strane lokalne zajednice već da su učili kroz princip “lutanja, pokušaja i improvizacije“, stoji u izvještaju revizora.
U izvještaju se jasno može vidjeti kako gradovi i opštine nisu jedini krivci za propast ove ideje. Vlada je pored ogromnog novca koji je dala, ovu oblast trebala dodatno zakonski da uredi i unaprijedi, ali od toga nije bilo ništa.
Sagovornici revizorskog tima ispred različitih institucija su istakli da su propisi međusobno neusklađeni, sa vremenski i finansijski zahtjevnim postupcima i procedurama, a koje otežavaju i usporavaju uspostavljanje poslovnih zona.
Iako se posebno naglašavala važnost rada Koordinacione inter-resorne grupe sastavljene od predstavnika ključnih ministarstava u pogledu sinhronizacije razvojnih mjera ova radna grupa nikada nije počela sa radom.
Poslovne zone službenicima dodatni posao
Koliko lokalne zajednice i vlast u Srpskoj imaju interesovanja za razvoj poslovanja u okviru poslovnih zona najbolje pokazuju kadrovski kapaciteti gdje se zadaci oko uspostavljanja poslovnih zona najčešće dodjeljuju službenicima kao dodatni poslovi.
Od 63 lokalne zajednice, 29 nema zaposlenih službenika kojima su delegirani ovi radni zadaci, a 11 ih ima po jednog kojem je to dodatni posao.
Izuzetak je Banjaluka koja ima posebno odjeljenje koje se bavi ovim poslovima sa 12 zaposlenih.
U Privrednoj komori Republike Srpske kažu kako poslovna zona ima smisla samo ako je osnovana na izvornim principima koji podrazumijevaju završenu infrastrkturu, povoljne uslove pri ulaganju i slično.
“Na primjer u Laktašima je privrednicima omogućeno da kupe zemljište za gradnju daleko jeftinije nego u nekim manjim opštinama na manje atraktikvim lokacijama koje nisu ni infrastrukturno optremljene i gdje su privrednici morali da finansiraju izgradnju puta i slično”, kaže Pero Ćorić, direktor komore.
Prema njegovim riječima, uspijeh uspostavljanja poslovne zone najviše zavisi od lokalne zajednice u kojoj se nalazi i spremnosti da privredniku izađe u susret.
“Od privrednika ne treba odmah očekivati korist. Taj benefit će doći onda kada se firme izgrade i počnu da rade u punom kapacitetu i kada se kadrovski i materijalno ojačaju”, smatra Ćorić.
Benefiti poslovanja u poslovnim zonama prema njegovim riječima mogu biti veliki ako postoji vizija.
“Kada je na jednom mjestu puno firmi može se uspostaviti međusobna saradnja i uvezivanje uz razmnjenu robe ili radne snage gdje se pojeftinjuje logistika, transport i slično”, zaključio je Ćorić.
CAPITAL: Dejan Tovilović