ZAGREB, Kada Državni zavod za statisitku uskoro bude objavio detaljnije podatke o robnoj razmjeni Hrvatske sa svietom, javnost bi moglo da dočeka neprijatno iznenađenje. 
Naime, kako piše hrvatski Jutarnji list, Srbija je u trgovini s Hrvatskom u prvih sedam mjeseci ove godine ostvarila suficit, što znači da je Hrvatska u robnoj razmjeni sa Srbijom bila u minusu. I to prvi put od završetka rata.
Prema tim podacima, Srbija je u Hrvatsku u prvih sedam mjeseci izvezla robe u vrijednosti od 256,5 miliona evra, što je rast od 13,9 odsto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Istovremeno, hrvatski izvoz je u Srbiju, tvrde u PKS-u, iznosio 244,7 miliona evra, što je samo 0,2 procenta više.
Proizlazi da je Srbija u prvih sedam mjeseci 2016. bila u plusu od 11,8 miliona evra u robnoj razmjeni s Hrvatskom. Prekretnica se, tvrde u Beogradu, dogodila u aprilu.
Hrvatska statistika za sada ne daje takve podatke. Prema posljednjim dostupnim podacima DZS-a, onima za prvih šest mjeseci ove godine, Hrvatska je i dalje bila u plusu u robnoj razmjeni sa Srbijom. No, taj je plus sve manji.
Naime, ukupna vrijednost roba koje je Hrvatska u prvih šest mjeseci ove godine izvezla u Srbiju iznosila je 241,93 miliona evra, što je dva odsto manje nego lani.
Uvoz iz Srbije u istom je razdoblju porastao čak 16,2 procenata, dostigavši vrijednost od 227,03 miliona evra. To znači da je Hrvatska u prvom polugodištu 2016. u trgovini sa Srbijom bila u plusu nešto manjem od 15 miliona evra.
Zvanični podaci pokazuju da se hrvatski plus u trgovini s istočnim susjedom, navodi taj list, već godinama topi. Trebalo bi, kako dodaju, upozoriti da se podaci o izvozu i uvozu roba (i usluga) među zemljama često ne podudaraju, pa nije isključeno ni da hrvatski podaci za prvih sedam mjeseci na kraju ponovo iskažu suficit u robnoj razmjeni s tom državom.
Ali činjenica je da su vremena u kojima su hrvatske kompanije na srpsko tržište izvozile daleko više nego što su s tog tržišta uvozile daleko iza nas. Na primjer, kako pokazuju podaci HGK, još 2014. u trgovini sa Srbijom smo ostvarivali suficit od 153,8 milijuna eura, dok je Hrvatska prošlu godinu zaključila s viškom u robnoj razmjeni sa Srbijom od 129,2 miliona evra.
“Činjenica je da se suficit koji Hrvatska ima u robnoj razmjeni sa Srbijom smanjuje. To je primarno posljedica ‘šetanja’ velikih sistema, poput Agrokora i Atlantik grupe, koji tamo sve više proizvode, dok se na našem tržištu sve više troše proizvodi koji se proizvedu u Srbiji”, ističe Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Veliku ulogu u tome ima, dodaje Lovrinčević, i jak hrvatski turistički sektor. Naime, rast hrvatskog turizma pogoduje uvozu prehrambenih proizvoda iz Srbije. Zbog svega toga Lovrinčević i u budućnosti očekuje nastavak trenda rasta uvoza iz Srbije.
Na rast uvoza iz Srbije u velikoj mjeri utiču i trgovinski sporazumi. Tako je, na primjer, nakon rata okidač za rast robne razmjene bilo sklapanje Ugovora o slobodnoj trgovini između Hrvatske i tadašnje SR Jugoslavije 2002. godine.
Dodatni podsticaj rastu robne razmjene između dvije zemlje dao je ulazak Srbije u CEFTA, u kojoj se tada nalazila i Hrvatska, 2007. godine.
Nakon pristupanja Hrvatske EU, i na trgovinu naše zemlje i Srbije počele su se primjenjivati odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je Beograd sklopio s Briselom, a koji srpskoj robi na tržištu Unije daje nešto povoljniji tretman od onoga koji roba iz EU ima na srpskom tržištu. B92