Srpska gubi 112 miliona KM zbog lošeg upravljanja “Bankom Srpske”?

– Stečajna upravnica priznala 152 miliona, a osporila 70 miliona KM potraživanja

– Vlada RS i njene institucije posljednji u redu namirenja povjerilaca „Banke Srpske“

– Golić: Negoduju oni koji su znali za stanje u banci

– Rajčević: Pojedini povjerioci stavljeni u povlašten položaj, sporna i povezana lica

BANJALUKA, Povjerioci „Banke Srpske“ u stečaju prijavili su 221,5 miliona KM potraživanja od ove banke, od kojih je stečajna upravnica Mirjana Golić priznala 152,2 miliona. Više od dvije trećine priznatih potraživanja, ukupno 112 miliona, čine potraživanja Vlade RS i njenih institucija i javnih preduzeća koji će biti posljednji u redu namirenja.

Na današnjem ispitnom ročištu, koje je trajalo čak pet sati,  stečajna upravnica je pročitala 276 pristiglih prijava, ali to nije konačna cifra, jer su u međuvremenu pristigle još neke prijave. Ukupno je osporeno 70 miliona KM potraživanja povjerilaca.

Na ročištu kojem je prisustvovao veliki broj poverilaca, mogle su se čuti i zamjerke na rad stečajne upravnice, a neki su već najavili pokretanje parničnih postupaka nezadovoljni iznosom priznatih potraživanja ili isplatnim redom u koji su svrstani.

Sva potraživanja Vlade i njenih institucija i javnih preduzeća Golićeva je svrstala u peti suspendovani isplatni red što znači da će ovi povjerioci biti namireni nakon svih ostalih.

Od 112  miliona KM koja su priznata Vladi i njenim institucijama, najveći iznos potražuje Investiciono-razvojna banka (IRB) RS, odnosno fondovi kojima upravlja,  i to 60,6 miliona KM, a upravnica im je priznala 48,37 miliona KM.

Fond stanovanja, Fond za razvoj istočnog dijela RS i Fond za razvoj i zapošljavanje RS tražili su izlučenje svog kreditnog portfolija iz stečajne mase, ali je Golićeva to odbacila kao neosnovano.

Predstavnici fondova negodovali su zbog odluka stečajne upravnice, navodeći da će podnijeti tužbu, dok je Golićeva na to odgovorila da se najviše bune oni koji su kao povezana lica bili najupućeniji u poslovanje „Banke Srpske“.

Pored IRB-a velika potraživanja ima i Ministarstvo finansija RS 27,06 miliona KM od čega mu je priznato 24,9 miliona KM. Tu su i „Autoputevi“ RS sa 12,2 miliona KM, od čega im je priznato 10,4 miliona KM, Poreska uprava 2,2 miliona KM i u cjelosti su priznata, Ministarstvo poljoprivrede, šumarsta i vodoprivrede je prijavilo 2,5 miliona KM po osnovu sredstava na posebnom računu Fonda Partner.

Garantni fond je prijavio 10 miliona KM potraživanja i to 3,5 po osnovu depozita, oko pola miliona po osnovu kamata i šest miliona KM po osnovu akcijskog kapitala. Priznata su mu sva potraživanja osim kamata, a potraživanja po osnovu akcijskog kapitala takođe su svrstana u peti suspendovani isplatni red.

„Elektroprenos BiH“ je prijavio 12 milina KM, a priznato mu je 10,3 miliona KM. I ovaj povjerilac je svrstan u peti suspendovani isplatni red, tako da će i on namirenje čekati nakon ostalih povjerilaca. Zbog ove odluke nezadovoljna je bila predstavnica „Elektroprenosa“ koja je pitala šta je sa FBiH, jer je ovo zajedničko preduzeće RS i FBiH.

Milionska potraživanja ima i Elektroprivreda RS, odnosno njena zavisna prduzeća.

Značajna potraživanja imaju i fizička lica iz Unsko-sanskog kantona gdje je prilikom preuzimanja Una banke, tada Balkan Investment banka preuzela značajan iznos po osnovu neisplaćenih depozita, a istovremeno i dio imovine.

Agencija za osiguranje depozita BiH, koja je ranije isplatila osigurane depozite u Banci Srpske, potražuje 17,6 miliona KM i ona su u cijelosti priznata.

Isplate onih koji su imali uticaj na banku se suspenduju dok se ne namire ostali povjerioci

Stečajna upravnica Mirjana Golić rekla je nakon ročišta da su neki povjerioci imali primjedbe na isplatni red u koji su svrstani, ali je istakla da se zna gdje je mjesto povezanih lica.

Kaže da ne bi trebalo biti značajnijih problema u obezbjeđenju novca za isplatu povjerilaca koji nisu imali uticaja na poslovanje banke, dok bi povezana lica koja su imala uticaj na poslovanje tek nakon toga došla na red za isplatu.

„Njihove isplate se suspenduju dok se ne namire svi povjerioci koji nisu imali bilo kakvog uticaja na poslovanje banke. Potraživanja povjerilaca koja su svrstana u peti isplatni red iznose oko 112 miliona KM. To su sva lica koja su imala bilo kakav uticaj na banku, a tu su Vlada i vladine institucije, javna preduzeća, jer su bili povezana lica banke i znali su za status banke. Sa aspekta Zakona o bankama oni se suspenduju dok se ne namire povjerioci koji takav uticaj nisu imali. Igrom slučaja, potraživanja tih povjerilaca koji nisu imali uticaja nisu toliko velika i mogu se servisirati u veoma kratkom roku. Nakon toga bi se pristupilo isplati povezanih lica“, rekla je ona.

Rajčević najglasniji, iznio niz zamjetki na izlaganje upravnice

Direktor banjalučke filijale Agencije za osiguranje depozita BiH Perica Rajčević koji je danas imao najviše zamjerki na izlaganje stečajne upravnice kaže da isplatni redovi nisu pravilno klasifikovani. Prema njegovom mišljenju sporno je i to što je stečajna upravnica kompenzovala određena poztaživanja, jer je time određen broj povjerilaca stavila u povlašten položaj.

„Zakon o bankama je vrlo jasan. U petom suspendovanom isplatnom redu mogu biti samo depoziti, a u taj isplatni red su svrstane i kreditne linije i ostala potraživanja, što mora biti svrstano u šesti, sedmi ili deveti isplatni red. Što se tiče povezanih lica, to je poseban problem. Agencija za bankarstvo je jedina nadležna za pravljenje i odobravanje spiska povezanih lica, a stečajna upravnica je danas povezala veći broj lica po tom osnovu“, rekao je Rajčević.

Pokretanje spora zbog nepriznavanja potraživanja najavili su i predstavnici žiranata kojima nisu priznata potraživanja.

Član Upravnog odbora Udruženja žitranata BiH Mikan Nikić rekao je da je žirantima na više načina naplaćen nezakonito odobreni kredit od strane Balkan Investment banke.

„Svi ti krediti potiču iz vremena litvanske mafije. Balkan Investment banka je bila poznata po tome što je poseban ugovor pisala za korisnika kredita, a poseban za žiranta, tako da žirant nije ni znao šta piše u ugovoru korisnika kredita. Banka je čak išla i na utuživanje žiranata, a korisnike kredita uopšte nije dirala“, tvrdi Nikić.

Stečajna upravnica je odbila i 38,5 miliona KM potraživanja Ukio banke iz Litvanije, a kao razlog je navela da se se pred sudom i tužilaštvom vodi parnični i krivični postupak u vezi sa ovim potraživanjima.

Današnje ispitno ročište odgođeno je za 7. jul kada bi trebalo da bude održano i izvještajno ročište.

CAPITAL: M. Čigoja