BANJALUKA – Dok je uvoz robe iz Sjedinjenih Američkih Država u BiH za 11 mjeseci ove godine drastično smanjen i po količini i po vrijednosti, a izvoz je, zahvaljujući vojnoj industriji, zabilježio rast, spoljnotrgovinska razmjena sa Rusijom, prema ocjenama ekonomista, pokazuje stabilan uzlazni trend, uz otvorena pitanja načina plaćanja i perspektivu šire ekonomske saradnje.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), BiH je od januara do kraja novembra ove godine iz SAD uvezla 13,62 miliona kilograma robe u vrijednosti od 77,53 miliona KM, dok je u istom periodu prošle godine uvoz iznosio čak 107,55 miliona kilograma, vrijednih 176,64 miliona KM.
S druge strane, izvoz iz BiH na američko tržište bilježi rast. Za 11 mjeseci ove godine u SAD je izvezeno 18,05 miliona kilograma robe u vrijednosti od 157,95 miliona KM, dok je lani u istom periodu izvezeno 7,18 miliona kilograma ukupne vrijednosti 139,70 miliona maraka.
Kada je riječ o strukturi uvoza iz SAD, po vrijednosti su najzastupljeniji nuklearni reaktori, kotlovi, mašine i mehanički uređaji sa dijelovima, zatim voće i orašasti plodovi, kore agruma, dinja i lubenica, kao i vozila, osim šinskih, te njihovi dijelovi i pribor.
BiH je, s druge strane, na američko tržište najviše plasirala oružje i municiju sa pripadajućim dijelovima, kao i željezo, čelik i proizvode od ovih metala.
Ekonomista Zoran Pavlović istakao je za “Glas” da je pad uvoza iz SAD direktna posljedica poskupljenja robe na američkom tržištu.
“Osnovni problem je što je roba koja je do juče bila povoljna, od automobila do pojedinih industrijskih komponenti, sada znatno skuplja, posebno nakon uvođenja carina i dodatnih opterećenja tokom mandata predsjednika Donalda Trampa. Trgovci se, logično, okreću tržištima gdje je roba jeftinija“, kazao je Pavlović.
On dodaje da je izvoz u SAD trenutno stabilan, jer se uglavnom oslanja na vojno-industrijski kompleks BiH, ali da ostaje otvoreno pitanje kako će se situacija razvijati naredne godine, nakon eventualne primjene novih tarifa i carina na proizvode iz BiH.
Kada je riječ o spoljnotrgovinskoj razmjeni sa Rusijom, podaci UIO pokazuju rast i uvoza i izvoza. BiH je za 11 mjeseci ove godine iz Rusije uvezla 153,20 miliona kilograma robe u vrijednosti od 151,30 miliona KM, dok je lani uvoz iznosio 137,47 miliona kilograma, vrijednih 128,95 miliona maraka. Istovremeno, izvoz u Rusiju povećan je sa 1,12 miliona na 2,47 miliona kilograma, a vrijednost izvoza porasla je sa 63,91 na 71,22 miliona KM.
Iz Rusije se u BiH ove godine najviše uvoze mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije, bitumenske materije i mineralni voskovi, zatim aluminijum i proizvodi od aluminijuma.
Sa druge strane, na rusko tržište BiH najviše plasira farmaceutske proizvode, pića, alkohol i sirće, kao i neorganske hemijske proizvode i jedinjenja plemenitih i rijetkih metala.
Pavlović naglašava da je dio rasta vrijednosti razmjene rezultat inflacije, koja je prisutna i u BiH i u Rusiji, ali i na globalnom tržištu.
“Povećanje cijena od pet do deset odsto neminovno se odrazilo na ukupne iznose uvoza i izvoza. Šteta je što nemamo razvijeniju saradnju sa ruskim tržištem, jer bi oni mogli apsorbovati znatno više robe iz BiH“, rekao je Pavlović.
Zoran Pavlović ističe da postoji prostor za unapređenje saradnje, posebno imajući u vidu modernizaciju proizvodnje u Rusiji, ali da značajan problem predstavlja način plaćanja s obzirom na to da je Rusija isključena iz SWIFT sistema.
“Plaćanja se moraju obavljati preko posredničkih zemalja ili alternativnih mehanizama, što dodatno komplikuje trgovinu. Ipak, u perspektivi se može očekivati obimnija saradnja, jer postoje proizvodi koji su nam zaista potrebni“, poručio je Pavlović.