BANJALUKA, Elektronska registracija privrednih subjekata u RS, bez neophodnog odlaska u nadležne institucije, mogla bi biti omogućena već u toku iduće godine, najavio je Srđan Rajčević, direktor Agencije za informaciono društvo RS.
On kaže da je za tu značajnu reformu potrebno ispuniti preduslove, prije svega uspostaviti komercijalno sertifikacijsko tijelo elektronskog potpisa koje bi osnivačima firmi izdavalo potvrdu njihovog digitalnog identiteta.
Agencija za informaciono društvo RS nedavno je sertifikovala e-potpis za Poresku upravu, kao treću republičku javnu instituciju u nizu. Od kakvog je značaja taj proces?
RAJČEVIĆ: Zakon o elektronskom potpisu donesen je 2008. i RS je prvi nivo vlasti u BiH koji se počeo baviti ovom materijom. E-potpis služi da se nesporno, nedvosmisleno i jasno identifikuje ugovorna strana, jer je svjetski trend da se sve više ugovora sklapa elektronskim putem. U projekat su prvi ušli ministarstva nauke i tehnologije, te prosvjete i kulture, dok će Poreskoj upravi biti najkonkretniji efekti uvođenja e-potpisa, jer će, po njihovim računicama, na materijalnim troškovima imati uštedu od 20 odsto uz benefite poput povećanja transparentnosti i efikasnosti zaposlenih.
Kada će e-potpis dobiti cijela republička javna uprava?
RAJČEVIĆ: Nezahvalno je govoriti o rokovima, prije svega zato što sami republički upravni organi treba da ispune određene uslove. Mi smo dali diskreciono pravo svim rukovodiocima organa da procijene kada su spremni za uvođenje e-potpisa. To nije jednostavan zadatak, već predstavlja mini-reformu unutar same institucije.
Agencija od 1. jula (danas) izbacuje papirnu formu komunikacije. Kako će to izgledati u praksi?
RAJČEVIĆ: Ponosan sam na program pod nazivom “Institucija bez papira” (IBP), koji smo osmislili unutar Agencije. Njime želimo da, kao koordinator procesa razvoja e-uprave, od 1. jula na sopstvenom primjeru pokažemo kako se upotrebom tehnološih rješenja i e-potpisa može eliminisati papirna forma u internom poslovanju. U praksi će Agencija zaprimati papirni dokument i odmah ga skenirati, elektronski potpisati, ubaciti u sistem i od tog trenutka kreće rad na dokumentu, kojem će pristup imati odgovorna lica koja će imati mogućnost da ga iščitaju, izmijene ili donesu akt u vezi sa dokumentom. Nakon toga predmet se ponovo elektronski potpisuje i arhivira. Naša tehnološka rješenja poreske obveznike neće ništa koštati, jer ćemo koristiti open source rješenja.
Suština projekta e-Vlade je svakako u dvosmjernoj komunikaciji sa poreskim obveznicima. Kada će biti osnovana sertifikacijska kuća koja će verifikovati e-potpise privatnim pravnim licima i građanima?
RAJČEVIĆ: Zakonom su propisani striktni uslovi za svakoga ko se želi baviti poslom e-sertifikacije, jer imamo u vidu da su to izuzetno osjetljivi lični podaci, odnosno da su to digitalni identiteti naših državljana. To sertifikaciono tijelo može formirati država, ali i privatni investitor.
Neki kažu da je to neisplativo za privatne investitore?
RAJČEVIĆ: Privrednici iz Privredne komore RS uvjeravali su me da su uslovi prilično striktni, te su tražili da Vlada omogući kreiranje sertifikacijskog tijela koje bi na komercijalnoj osnovi izdavalo digitalne sertifikate. Vlada RS je uzela u obzir takav zahtjev i imamo u planu da u drugoj fazi reforme registracije poslovnih subjekata spojimo ta dva projekta i od institucije, koja se bude bavila registracijom privrednih subjekata u novom jednošalternom sistemu, praktično formiramo i sertifikaciono tijelo. Na taj način će se digitalni sertifikati u jednom kompletu izdavati potencijalnim osnivačima privrednih društava za potrebe e-registracije društva, a moći će da ih koriste i za sve ostale servise koje pruža javna uprava RS. Dakle, taj posao bi trebalo da bude dodijeljen jednoj od postojećih institucija, kako se ne bi stvarali troškovi osnivanjem nove.
Imali ste i važnu ulogu u reformi poslovne registracije?
RAJČEVIĆ: Kao član implementacionog tima, mogu reći da je to pozitivan proces i korak u smjeru razvijanja preduzetničkog duha koji nam je nedostajao. Sagledavajući analizu Svjetske banke “Doing Business” i stanje na terenu, u čemu nam je pomoglo i istraživanje “Nezavisnih novina”, primijetili smo nezadovoljavajuće stanje zbog potrebnih tridesetak dana za pokretanje društva s ograničenom odgovornošću, što je bio indikator da moramo ući u reformu. Vlada RS aktivno radi na ovom procesu, kroz predložene izmjene seta procesnih zakona kako bi na kraju došli do jednošalterskog sistema registracije za tri dana uz znatno smanjenje administrativnih i sudskih troškova. Do ciljeva ćemo doći objedinjavanjem svih podataka o privrednim subjektima u RS do kojeg će se doći upotrebom informaciono-komunikacione tehnologije. Dakle, slijedi proces objedinjavanja podataka, pa informatička obuka šalterskih službenika Agencije za posrednike, informatičke i finansijske usluge (APIF).
Kada će privrednici moći od kuće ili iz kancelarije da obave proceduru registracije firme?
RAJČEVIĆ: Elektronska registracija zavisi od pomenute druge faze reforme registracije poslovnih subjekata. Preduslov je uspostavljanje komercijalnog sertifikacijskog tijela, čime će osnivači imati potvrdu svog digitalnog identiteta. U toku iduće godine planiramo aktivnosti na okončanju druge faze i ostvariti tehnološke pretpostavke. Mislim da to neće biti veliki problem u odnosu na prvu fazu koja je mnogo složenija.
Blog za ocjenu rada službenika
Pokrećete, takođe, i internet blog?
RAJČEVIĆ: Da. Agencija je prva javna institucija u RS i BiH koja se odlučila na novi vid komunikacije sa svojim poslodavcem, pri čemu mislim na građane poreske obveznike koji finansiraju naš rad. Odlučili smo se da pokrenemo blog kao vid neposredne elektronske komunikacije sa onima koji prate naš rad. S tim u vezi sam obavezao zaposlene da na blogu pišu o tome šta rade, pa će njihov rad biti predmet ocjenjivanja, kritike i pohvale od strane onih na koje se taj rad odnosi. Vjerujemo da će to biti pozitivno dočekano od strane javnosti i medija, jer će prvi put svako imati direktan uvid u ono što radimo, bez okova službene komunikacije. Nezavsine novine