BEOGRAD, Nakon što je Ministarstvo poljoprivrede u Makedoniji podiglo cijenu fitosanitarnih uvjerenja za 833 odsto, Srbija je prestala da izvozi pšenicu u tu zemlju.
Potpredsjednik Vlade Rasim Ljajić pozvao je nadležne u Vladi Makedonije na razgovor o prevazilaženju problema, ne isključujući mogućnost uvođenja recipročnih mjera.
Od 2010. godine svakog ljeta sličan problem. Iako je Makedonija potpisnica Cefta sporazuma o slobodnoj trgovini, u jeku sezone enormno poskupe neka uvjerenja ili dozvole. Ove godine Srbija je bila spremna na izvoz 100.000 tona pšenice, ali Makedonija je i ovog puta prekršila pravila Svjetske trgovinske organizacije.
“Makedonski proizvođači se žale da Srbija izvozi po jako niskim cijenama pšenicu i da oni ne mogu da budu konkuretni, zapravo pšenica je berzanska roba, ona ne zavisi samo od roda u Srbiji, manje više ove godine ta cijena je slična u svim zemljama u okruženju, ali s obzirom na dobar kvalitet naše pšenice, na dobar rod, logično je da mi možemo da budemo konkuretni i da pratimo te trendove kao u zemljama regiona“, kaže ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić.
Žitarske kuće iz Makedonije nekoliko decenija uvoze pšenicu, zbog čega agroekonomski analitičar Milan Prostran podsjeća koliko je i pored ovakih problema, važna saradnja sa Makedonijom.
„Ti poslovni aranžmani su ja bih rekao dobri, oni trebaju da se njeguju i mislim da u ovoj situaciji ne treba pribjegavati odmah oštrim kontramjerama, treba hladne glave sjesti što prije sa vlastima iz Makedonije i probati održati sve te poslovne veze na jednoj zdravoj osnovi. Njih treba donekle razumjeti, Makedonija se nalazi takođe pred izborima, oni žele da zaštite svoje proizvođače pšenice”, objašnjava Milan Prostran, agroekonomski analitičar.
Kako kaže, njihov argumenat je uvijek bio da prvo treba da se kupi pšenica od žitarskih kuća makedonskih, od domaćih proizvođača, pa da se tek onda slobodno trguje sa ostalim zemljama.
I upravo tako, ministar trgovine Rasim Ljajić kaže da će se protiv makedonskih vancarinskih barijera boriti razgovorom. Ukoliko ne urodi plodom, neminovno je uvođenje recipročnih mjera.
„Najbezbolniji, najbrži, najefikasniji jesu bilateralni razgovori sa makedonskom stranom i mi koliko sutra ćemo da uputimo poziv da sjednemo, da razgovaramo i da taj problem pokušamo da riješimo na ovaj način. A ako to ne može, onda mi imamo druga dva načina, jedno je preko Cefte, to je jedan spor mehanizam i prilično neefikasan i baš zbog toga mi planiramo i razmatramo mogućnost uvođenja recipročnih mjera prema Makedoniji“, ističe Ljajić.
Od milion i petsto hiljada tona pšenice, koliko Srbija ukupno izveze, najveći kupci u regionu su Bosna i Hercegovina, Makedonija i Crna Gora. B92