BEOGRAD, Uprkos besparici štednja i dalje raste a građani Srbije su svjesni da je vrijeme visokih kamata prošlost, bar kada su u pitanju evri. Pretpostavlja se da se čak tri milijarde evra čuva kod kuće.
Nedjelja štednje traje do kraja iduće sedmice, a banke nude povoljnije uslove za oročavanje depozita. Štednja građana u bankama je gotovo osam i po milijardi evra. U proteklih dvanaest mjeseci, devizna štednja se uvećala za gotovo šest odsto ili za 470 miliona evra, a dinarska za čak 32 odsto ili za šest milijardi dinara. Ipak, pretpostavlja se da se čak tri milijarde evra čuva kod kuće.
Narodna banka Srbije pozvala je banke da se uzdrže od nelojalne konkurencije i privlačenja klijenata visokim kamatnim stopama na štednju, građane da se umjesto kamatama, rukovode sigurnošću uloga. Uprkos besparici štednja i dalje raste a građani Srbije su svjesni da je vrijeme visokih kamata prošlost, bar kada su u pitanju evri.
“Mi nismo ni prošle, a ni ove godine povećavali kamate u nedjelji i mjesecu štednje zbog toga što se na srpskom štednom tržištu formirao stav da je na prvom mjestu sigurnost uloga, zatim raspoloživost uloga, odnosno konfor u njegovom korišćenju, i tek na trećem mjestu dovoljno intersantne kamate”, kaže Goran Milićević iz Komercijalne banke.
Poslovne banke uglavnom su poslušale preporuku Narodne banke Srbije da smanje kamate posebno one na deviznu štednju. Međutim, i banke su se dosjetile pa su to nadomjestile vrijednim poklonima od muzičkih uređaja do lap top računara.
Upravo dinarska štednja je u proteklih dvanaest godina bila uglavnom isplativija. Da ste u prošloj godini oročili 100 hiljada dinara kamata bi bila za oko 6.000 dinara ili za 53 evra vijeća nego za istu oročenu sumu u protvrednosti u evrima.
Devizne kamate za razliku od dinarskih dodatno se oporezuju sa 15 odsto. Zato nije čudo da i stranci bankari još vide Srbiju kao dobro mjesto za svoje uloge.
“Uvijek je pitanje da li štedjeti u dinarima ili evrima, nekada je to rizik nekada ne, ali vidjeli smo da je dinar duže vrijeme stabilan prema evru. Veoma je važno da kada odobravate kredite uskladite oročenosti izvora i pozajmica, vodeći računa o rizicima prebacivanja jedne valute u drugu,” kaže Frederik Kuen, predsjednik IO “Sosijete ženeral banke”.
“Naravno ja kao Francuz štedim ovdje u Srbiji”, kaže Kuen.
Najveće evropske štediše su Austrijanci i Slovaci koji mjesečno u bankama ostavljaju po 180 evra, odsnosno 90 evra.
Istraživanja pokazuju da su u Srbiji štediše spremne da izdvoje 36 evra mjesečno ali se pretpostavlja da se dobar dio te sume čuva u kućama i sefovima koje je sve teže iznajmiti. RTS