Ukupan poreski dug odnosi se, kako se objašnjava u tekstu, na sve vrste javnih prihoda, na poreze i doprinose za obavezno socijalno osiguranje.
Od ukupnog poreskog duga na dan 31.decembra 2017. godine, 43 odsto odnosi se na glavni dug, a čak 57 procenata su kamate, ističe beogradski dnevnik.
Kako se precizira, poreznici su u 2017. godini podnikeli 491.953 opomene, sa nalogom da se poreski dug plati u roku od pet dana, a donijeto je 132.931 rešenje o prinudnoj naplati.
Na pitanje koliko je moguće naplatiti dug od velikih dužnika sa spiska 100 koji je Poreska uprava objavila ovih dana, među kojima su zvučna imena iz sviketa biznisa, poreznici za “Politiku” odgovaraju da se redovna i prinudna naplata sprovodi samo kod aktivnih pravnih lica, dok se kod brisanih pravnih lica – u stečaju, likvidaciji, restrukturiranju, kao i kod onih kojima je oduzet PIB – dugovi ne mogu naplatiti.
Uprkos velikim dugovima poreskih dužnika, koji se mjere milijardama dinara, u Poreskoj upravi kažu da 95 odsto poreskih obveznika poštuje rokove za plaćanje.
Kamata se obračunava i plaća po stopi jednakoj godišnjoj referentnoj stopi Narodne banke Srbije uvećanoj za 10 procentnih poena.
Poreska uprava, inače, svakog mjeseca šalje opomene dužnicima po osnovu najvažnijih poreskih oblika (PDV, porez na dobit preduzeća i objedinjena naplata poreza i doprinosa), za tekući dug po podnijetim poreskim prijavama, odnosno dospjelim akontacijama, navodi “Politika”.
Lani je donijeto 132.931 rešenje o prinudnoj naplati, iz svih predmeta prinudne naplate.
Problem je, međutim, kako se navodi, što se ni od svih aktivnih pravnih lica dug ne može tako lako naplatiti.
Prike svega zbog odlaganja izvršenja rešenja dok se ne reši žalba protiv rješenja kontrole, ili zato što je u toku postupak po žalbi. Razlog zašto je poreska uprava nemoćna u ovakvim situacijama jeste i to ako je u toku postupak po zahtevu za reprogram poreskog duga, postupak za vraćanje u status mirovanja poreskog duga, postupak za preknjižavanje ili sravnjenja knjigovodstvenog stanja.
Kod svih aktivnih pravnih lica kod kojih može da se sprovodi redovna i prinudna naplata poreskog duga može i račun da se blokira.
S druge strane, kažu poreznici, kod velikog broja takvih pravnih lica poreski dug se ne može naplatiti ni redovnom, ni prinudnom naplatom iz imovine u njihovom vlasništvu zbog toga što dužnici nemaju takvu imovinu.
Zatvaranje radnje nije mjera koja je zakonom predviđena kao mjera prinudne naplate, odnosno kao kaznena mera u slučaju neplaćanja poreza, piše “Politika