BEOGRAD, Da bi država Srbija redovno izmirivala sve obaveze do kraja godine mora da se zaduži za oko dvije milijarde evra bruto.
Više od polovine biće potrebno za vraćanje starih dugova, koji će dospjeti do kraja godine, dok će ostatak biti namijenjen finansiranju deficita. Ova procjena podrazumjeva da država do kraja godine ne bi trebalo da potroši čitav iznos postojećeg depozita od 740 miliona evra, nego da bi i na kraju godine trebalo da ima rezerve od bar 300 miliona evra, kaže za “Novosti” dr Milojko Arsić, ekonomista.
Kako do kraja godine Srbija ne može da se računa na značajne kredite od međunarodnih finansijskih organizacija, preostaje nam da se zadužujemo na domaćem i međunarodnom finansijskom tržištu.
– Uslovi zaduživanja će sigurno biti nepovoljniji nego dosad, zbog pogoršanja stanja na međunarodnom tržištu, ali i znatno sporijeg smanjenje deficita Srbije nego što je planirano za 2013. – smatra Arsić. – Koliko će to pogoršanja iznositi, da li će biti privremeno ili trajno, zavisiće od toga kakvu će fiskalnu politiku Vlada usvojiti za narednu godinu, kao i od povjerenja investitora da li će se ta politika sprovoditi.
Ukoliko Vlada usvoji plan smanjenja fiskalnog deficita u narednoj godini za oko dva odsto BDP, i preduzme strukturne reforme u javnom sektoru, pogoršanje uslova zaduživanja moglo bi da bude samo privremeno. Pri tome je, dodaje Arsić, ključno da investitori vjeruju da će Vlada zaista i sprovesti usvojenu politiku. To u slučaju Srbije neće biti lako da se postigne, kako zbog iskustva iz prošlosti, tako iz zbog različitih pogleda na ekonomsku politiku i reforme u okviru vladajuće koalicije i nestabilnosti vlade.
– U slučaju Srbije preduslov za brzo dobijanja kredibilnosti je potpisivanje sporazuma sa MMF ili bar njihova pozitivna ocjena ekonomske politike – ističe Arsić. – Ako Vlada ne usvoji taj plan, kamatne stope po kojima će se zaduživati još više će porasti, a do novih pozajmica će se teže dolaziti. U tom slučaju Srbija bi već do kraja ove godine ponovo počela da kasni pri izmirenju obaveza prema dobavljačima, što bi produbilo recesiju, dok bi se plate i penzije i dugovi redovno servisirali. Ipak, nadam se da Vlada neće dozvoliti takav razvoj događaja. Postizanje kredibilnosti bez MMF je takođe moguće, ali to bi zahtjevalo snažnije smanjivanje fiskalnog deficita.
Ekonomista Ivan Nikolić smatra da “nema nikakvog razloga za zabrinutost, jer se osim mogućeg zaduživanja, budžet puni uobičajenom dinamikom”.
– Zaduživali smo se u prošlosti, prošle nedjelje na domaćem tržištu, zaduživaćemo se i u buduće – kaže Nikolić. – Čak su prošlenedjeljne aukcije realizovane uspješnije nego što je to bio slučaj u posljednjih mjesec-dva. Zadužujemo se isto onako kako to rade i druge zemlje u Evropi i svijetu. Od nas se nepovoljnije zadužuju Grčka (9,8 odsto), Turska (8,8 odsto), Rusija (7,35), Portugal (6,6), Slovenija (6,59), a Mađarska 6,2 odsto.
“Spinovanje” računa
– Na računima države na kraju juna bilo je ukupno 244 milijarde dinara, što je preko dvije milijarde evra, a ne 740 miliona sa kojima se “spinuje” – tvrdi ekonomista Miroslav Zdravković. – U strukturi izdataka republičkog budžeta 21 milijarda dinara mjesečno se izdvaja za plate (ne uključuje zdravstvo), i 24 milijarde dinara idu na osiguranje, najviše za dopunu penzija u odnosu na doprinose, dok su mjesečna primanja budžeta iznosila po 66 milijardi dinara u prvoj polovini godine, a 80 milijardi dinara u julu. To znači da nakon što se isplati 45 milijardi dinara za plate i penzije, ostajalo je 21 milijarda dinara za ostale namjene.
Sada ipak bolje
U Ministarstvu finansija kažu da su najveći teret za budžet trenutno kamate na kredite koji su uzeti još 2007. godine i za njih je potrebno obezbjediti 90 milijardi dinara. – Javne finansije su sa budžetom u rezervi od oko 784 miliona evra, mnogo bolje nego prije godinu dana, kada je u državnoj kasi bilo novca za isplatu plata i penzija samo za dvije nedjelje – ističu u Ministarstvu. – Uvedena je nulta tolerancija na neplaćanje poreza i znatno je pooštrena finansijska disciplina. Deficit državnog budžeta u prvoj polovini ove godine niži je za 28 odsto nego u isto vrijeme prošle godine. Novosti