BEOGRAD, Rasterećenje privrede i suzbijanje sive i crne ekonomije neophodni su da bi ekonomija u Srbiji bila konkurentnija i profitabilnija.
Privreda Srbije nije konkurentna jer su opterećenja značajno veća u odnosu na privrede zemalja okruženja i EU, ocijenio je direktor Unije poslodavaca Srbije (UPS) Dragoljub Rajić, navodeći kao primjer da su cijene komunalnih usluga za preduzeća između 100 i 400 odsto veća nego za građane.
Cijena finalnog proizvoda koji se proizvodi u Srbiji, mora da bude na istom ili sličnom nivou kao u zemljama u okruženju i EU, a da bi to postigli, mora da smanjimo cijene komunalnih usluga i energenata za privredu i još više je rasteretiti birokratskih obaveza, rekao je Rajić za Tanjug.
Treba, naveo je on, ukinuti čitav niz uvozno-izvoznih procedura jer one povećavaju troškove.
“Jedna od stvari koja će biti bitna u narednom periodu je da se troškovi rada kroz reformu poreskog sistema praktično smanje i da vidimo kako da unaprijedimo konkurentnost određenih privrednih grana”, ukazao je Rajić.
Sada imamo slučaj da u pojedinim granama industrije naše firme, i kada konkurišu za neke inostrane poslove uvijek su, po cijeni finalnog proizvoda od pet do 20 odsto skuplje zbog čega gubimo poslove, upozorio je predstavnik UPS-a.
Potrebno je, prema njegovim riječima, povećati uštede u lokalnim samoupravama koje enormno visoko naplaćuju komunalne usluge, što podiže cijenu finalnog proizvoda.
Predsjednik Asocijacije malih i srednjih preduzeća Milan Knežević smatra da su najveći problemi srpske privrede siva ekonomija i crno tržište.
Jedan je poluzakonit rad, a drugi potpuno nezakonit. U ovom trenutku, oba obuhvataju više od 50 odsto bruto društvenog proizvoda Srbije, rekao je on za Tanjug.
“Način na koji treba da se borimo protiv sive ekonomije i crnog tržišta jeste sistemski, ne suzbijati sivu ekonomiju i crno tržište po tezgama, nego spriječiti dotoke ogromnih količina robe koja ulaze preko granice ili se proizovdi u Srbiji, a razdužuju preko fantomskih firmi”, objasnio je Knežević.
Dokle god se taj dio tržišta ne oslobodi i neprihoduje kao velika korist za budžet, nema pomaka srpskoj privredi, rekao je on i dodao da u tekstilnoj industriji 60 odsto godišnjeg prometa nalazi izvan zakonskog obuhvata i oporezivanja.
Iz Ministarstva finansija i privrede Srbije podsjećaju da su pripremili izmjene seta poreskih zakona, zahvaljujući kojima će se smanjiti troškovi privrede za 1,7 milijardi dinara godišnje.
Povećan je neoporezivi dio zarade sa 8.700 na 11.000 dinara, čime će u znatnoj mjeri biti rasterećenja primanja zaposlenih u slabo plaćenim industrijskim granama, poput tekstilne industrije.
Izmjenama ovih zakona planirano je i pojednostavljenje administrativnih procedura što će dodatno donijeti uštede privredi u novcu, ali i vremenu potrebnom za obavljanje tih poslova, naveli su u ministarstvu.
S ciljem da se rast izvoza učvrsti i dodatno osnaži, do kraja ovog mjeseca, nakon konsultacija sa privrednicima i vodećim ekonomskim stručnjacima će biti donijet Akcioni plan reindustrijalizacije, u kome će biti detaljno razrijeđene operetivne mjere za podsticanje privrede, izvoza i zapošljavanja, naveli su u ministarstvu.
U pripremi je i zakon o naknadama kojim će dodatno biti preispitane i ukinute suvišne naknade koje plaćaju preduzeća u Srbiji.
Iz ministarstva podsjećaju i na ukidanje 138 parafiskalnih nameta koji su opterećivali privredu, od kojih je korist imalo više od 300.000 preduzetnika i vlasnika malih i srednjih preduzeća u Srbiji.
Sve te mjere koje su donijete su usaglašene sa privrednicima, udruženjima zanatlija i građanima. Tanjug