BEOGRAD, Srbija će od danas početi primjenu Zakona o predžetvenom finansiranju koji će agrarima omogućiti lakše dolaženje do finansija koristeći kao zalog budući rod.
Srbija je prva zemlja u Evropi u kojoj će se primjenjivati ovaj sistem finansiranja koji podrazumjeva da će poljoprivrednici imati olakšan pristup finansijskim sredstvima, jer će kao zalog za obezbjeđenje pozajmice koristiti buduću poljoprivrednu proizvodnju i neće morati da polažu hipoteku kao obavezan način osiguranja kako je do sad rađeno.
Korisnici predžetvenog finansiranja mogu biti fizička i pravna lica i preduzetnici, a novi zakon predviđa da se oni mogu naći i na strani dužnika, ali i imati ulogu povjerioca.
Ugovori o predžetvenom finansiranju biće zavedeni u posebnom registaru u Agenciji za privredne registre Srbije, što će onemogućavati malverzacije, odnosno da se dva puta uzme zaloga na isti rod ili bilo koji drugi vid zloupotrebe.
Jedan od uslova budućih ugovora o predžetvenom finansiranju trebalo bi da bude i obavezno osiguranje budućeg roda.
Zakonom o predžetvenom finansiranju, usvojenim u novembru 2014, zajedno sa Zakonom o robnim zapisima koji omogućava korišćenja uskladištenog roda kao sredstva finasiranja u postžetvenom periodu, Srbija je zaokružila sistem finansiranja poljoprivrede.
Novi zakon prebacuju težište finansiranja poljoprivredne proizvodnje sa javnog na privatni sektor.
Stručnjaci smatraju da je zakon u potpunosti održiv, tržišno orijentisan i ne zahtjeva skoro nikakvo administriranje od strane nadležnih državnih organa.
Brazil je prva zemlja na svijetu koja je uvela Zakon o predžetvenom finansiranju 1994. godine i do sada kroz taj sistem obezbjeđeno gotovo 50 milijardi dolara za finansiranje poljoprivredne proizvodnje u toj zemlji. Sistem predžetvenog finansiranja trenutno se uvodi u Rusiji, Bugarskoj i Ukrajini. Beta