Srbija ograničava kamate na kredite

BEOGRAD – Od jeseni bi trebalo da bude ograničena visina kamate na stambene i potrošačke kredite, kreditne kartice i dozvoljeni minus. To su nedavno najavili predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i guverner Narodne banke Jorgovanka Tabaković.

Šta će ova mjera značiti za građane, a šta za bankarski sektor koji bilježi rekordni profit u protekloj godini prema profesoru Zoranu Grubišiću, dekanu Beogradske bankarske akademije, ako se zna da centralna ideja te mjere nije da krediti, odnosno pozajmice od banaka budu jeftiniji.

“Osnovna ideja je da dođe do plafoniranja, to je poznata mjera ograničenje cijene proizvoda, u ovom slučaju to su kamatne stope i to na cijeloj skali kamatnih stopa. Imamo razne proizvode i usluge koje nude banke i to tako da se država umiješa u tu slobodu tržišta jer tržište pokazuje – ta nevidljiva ruka tržišta – da je i nesavršena i može da dođe do takvih uticaja kao što smo imali, prisutnih globalnih makroekonomskih rizika, visoke inflacije, kontinuiranog rasta kamatnih stopa koje onda preterano utiču na cijene. Ideja je da se zaštiti stabilnost prevenstveno iz ugla korisnika, zato i ide kroz Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga”, ukazuje gost Grubišić.

Na pitanje kako bi model “plafoniranja” mogao da izgleda, objašnjava da se mjerama za svaki bankarski proizvod ograniči maksimalna kamatna stopa.

“To bi važilo za promjenjive kamatne stope koje zavise od referentne kamate. Fiksne stope se neće mijenjati i na njih ne utiču događaji i promene i one ne mogu da rastu, a promenljive skaču zbog promene eurobiora”, ukazuje Grubišić.

Na primjeru stambenog kredita od 50.000 evra sa rokom otplate od 20 godina objasnio je koliko bi mogla da iznosi rata uz primjenu mjere koju najavljuje Narodna banka Srbije.

“Recimo da je startno, kad je građanin ušao u taj kredit imao ratu od 250 evra. Usled rasta ovih tržišnih kamata rata je došla do 350 evra u jednom trenutku. Onda je usledila ova mjera kontrole (ograničenje visine kamate, prim. aut.) koja je privremenog karaktera do 31. decembra i rata je spuštena po tome na nekih 300 ili 280 evra i sad ona stoji. Kad istekne važenje te mjere, od 1. januara, kada dođe prolazno vrijeme na tromjesečnom ili šestomjesečnom euriboru, banka će odreagovati odmah i podići će tu kamatnu stopu i onda bi rata bila 330 ili 350 evra. Kroz ovu izmjenu Zakona ograničila bi se rata recimo da ne može da ide preko 300 evra”, napominje dekan Beogradske bankarske akademije.

Ukazuje i da bi mjera ograničenja kamata važila za sve ugovore – i već sklopljene sa bankama i nove.

“Ta mjera pruža dodatnu zaštitu jer ćete vi znati kolika može da vam bude maksimalna rata u slučaju nepovoljnih kretanja na ovim tržištima, a nadole se mijenja. Ispod te plafonirane kamatne stope biće prilagođavanja, normalno po ugovoru, tromjesečno ili šestomjesečno, kako ste potpisali sa bankom, ali neće moći da pređe gornji nivo”, naglašava.

Objašnjava i da je ideja države da se dodatno podstakne tražnja za kreditima, s obzirom na to da je u padu proteklih godinu i po dana.

“Mnogi korisnici su u dilemi šta će biti sa stambenim kreditima nakon isteka ove mjere koja je privremenog karaktera, uredbe koja je važila za ograničenu kamatnu stopu. Ovako se dobija sigurnost, znaće se u slučaju nepovoljnih kretanja kolika je maksimalna kamatna stopa i maksimalna rata, tako da to treba dodatno da oživi tržište i da pogura tražnju”, navodi dekan Beogradske bankarske akademije.

Hoće li banke da poskupe druge usluge

U posljednjem izvještaju Narodne banke o stabilnosti finansijskog tržišta navodi se da su banke u Srbiji tokom prošle godine ostvarile za 50 odsto veći profit nego 2022. Na pitanje da li prijedlogom izmjena zakona država na neki način pokušava da ograniči dalje bogaćenje banaka, Grubišić odgovara da smatra da mjera nije usmjerena prema bankama.

“Mjera daje utisak stabilnosti građanima, ali će posledično biti stabilniji i kreditni portfoliji banaka, biće manjeg učešća loših plasmana. Ako biste pustili tržišne kamate bez ikakve kontrole, bankama bi skočili NPL-ovi, takozvani loši plasmani (problematični krediti) i to je nešto što ipak i ne odgovara bankama. Po pitanju profita, treba pitati bankare, ali ja bih uvijek razmišljao kao neki prodavac da mi je bitna stabilnost i da treba povećati kreditne plasmane u obimu, a ne toliko juriti te profitne marže koje će možda po pojedinim proizvodima nešto pasti. To su često konfliktni ciljevi, da li hoćete stabilnost ili profitabilnost. Kad se juri profitabilnost onda imate veliki rizik i rušite stabilnost. Ideja je ovde da se spusti rizik, što odgovara bankama, posledično mogu malo da im padnu profiti”, navodi Grubišić.

Na pitanje da li očekuje poskupljenje usluga banaka, kaže: “To ćemo vidjeti po reakciji i strategiji izvršnih odbora, po meni nema razloga i ne vidim to kao opciju. Ta profitna marža može da se nadoknadi po obimu, plasmanu kredita”.

Ima savjet za one koji bi sada da uzmu kredit.

“Kad vam kredit treba, tada ćete uzeti kredit. I po meni nema razloga za čekanje. već sada imate predvidljivost dokle može u slučaju nepovoljnih scenarija da raste rata. Kamate jesu u zoni pada i ako se to tako produži, mera se neće pretjerano primjenjivati, kad ste ispod plafonirane kamate nema razloga da se primjenjuje ništa”, kaže. Dnevnik RTS-a.