Srbija ograničava kamate na kredite
14.08.2024. / 8:01
BEOGRAD – Od jeseni bi trebalo da bude ograničena visina kamate na stambene i potrošačke kredite, kreditne kartice i dozvoljeni minus. To su nedavno najavili predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i guverner Narodne banke Jorgovanka Tabaković.
FOTO:Pixabay
Šta će ova mjera značiti za građane, a šta za bankarski sektor koji bilježi rekordni profit u protekloj godini prema profesoru Zoranu Grubišiću, dekanu Beogradske bankarske akademije, ako se zna da centralna ideja te mjere nije da krediti, odnosno pozajmice od banaka budu jeftiniji.
“Osnovna ideja je da dođe do plafoniranja, to je poznata mjera ograničenje cijene proizvoda, u ovom slučaju to su kamatne stope i to na cijeloj skali kamatnih stopa. Imamo razne proizvode i usluge koje nude banke i to tako da se država umiješa u tu slobodu tržišta jer tržište pokazuje – ta nevidljiva ruka tržišta – da je i nesavršena i može da dođe do takvih uticaja kao što smo imali, prisutnih globalnih makroekonomskih rizika, visoke inflacije, kontinuiranog rasta kamatnih stopa koje onda preterano utiču na cijene. Ideja je da se zaštiti stabilnost prevenstveno iz ugla korisnika, zato i ide kroz Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga”, ukazuje gost Grubišić.
Na pitanje kako bi model “plafoniranja” mogao da izgleda, objašnjava da se mjerama za svaki bankarski proizvod ograniči maksimalna kamatna stopa.
“To bi važilo za promjenjive kamatne stope koje zavise od referentne kamate. Fiksne stope se neće mijenjati i na njih ne utiču događaji i promene i one ne mogu da rastu, a promenljive skaču zbog promene eurobiora”, ukazuje Grubišić.
Na primjeru stambenog kredita od 50.000 evra sa rokom otplate od 20 godina objasnio je koliko bi mogla da iznosi rata uz primjenu mjere koju najavljuje Narodna banka Srbije.
“Recimo da je startno, kad je građanin ušao u taj kredit imao ratu od 250 evra. Usled rasta ovih tržišnih kamata rata je došla do 350 evra u jednom trenutku. Onda je usledila ova mjera kontrole (ograničenje visine kamate, prim. aut.) koja je privremenog karaktera do 31. decembra i rata je spuštena po tome na nekih 300 ili 280 evra i sad ona stoji. Kad istekne važenje te mjere, od 1. januara, kada dođe prolazno vrijeme na tromjesečnom ili šestomjesečnom euriboru, banka će odreagovati odmah i podići će tu kamatnu stopu i onda bi rata bila 330 ili 350 evra. Kroz ovu izmjenu Zakona ograničila bi se rata recimo da ne može da ide preko 300 evra”, napominje dekan Beogradske bankarske akademije.
Ukazuje i da bi mjera ograničenja kamata važila za sve ugovore – i već sklopljene sa bankama i nove.
“Ta mjera pruža dodatnu zaštitu jer ćete vi znati kolika može da vam bude maksimalna rata u slučaju nepovoljnih kretanja na ovim tržištima, a nadole se mijenja. Ispod te plafonirane kamatne stope biće prilagođavanja, normalno po ugovoru, tromjesečno ili šestomjesečno, kako ste potpisali sa bankom, ali neće moći da pređe gornji nivo”, naglašava.
Objašnjava i da je ideja države da se dodatno podstakne tražnja za kreditima, s obzirom na to da je u padu proteklih godinu i po dana.
“Mnogi korisnici su u dilemi šta će biti sa stambenim kreditima nakon isteka ove mjere koja je privremenog karaktera, uredbe koja je važila za ograničenu kamatnu stopu. Ovako se dobija sigurnost, znaće se u slučaju nepovoljnih kretanja kolika je maksimalna kamatna stopa i maksimalna rata, tako da to treba dodatno da oživi tržište i da pogura tražnju”, navodi dekan Beogradske bankarske akademije.
Hoće li banke da poskupe druge usluge
U posljednjem izvještaju Narodne banke o stabilnosti finansijskog tržišta navodi se da su banke u Srbiji tokom prošle godine ostvarile za 50 odsto veći profit nego 2022. Na pitanje da li prijedlogom izmjena zakona država na neki način pokušava da ograniči dalje bogaćenje banaka, Grubišić odgovara da smatra da mjera nije usmjerena prema bankama.
“Mjera daje utisak stabilnosti građanima, ali će posledično biti stabilniji i kreditni portfoliji banaka, biće manjeg učešća loših plasmana. Ako biste pustili tržišne kamate bez ikakve kontrole, bankama bi skočili NPL-ovi, takozvani loši plasmani (problematični krediti) i to je nešto što ipak i ne odgovara bankama. Po pitanju profita, treba pitati bankare, ali ja bih uvijek razmišljao kao neki prodavac da mi je bitna stabilnost i da treba povećati kreditne plasmane u obimu, a ne toliko juriti te profitne marže koje će možda po pojedinim proizvodima nešto pasti. To su često konfliktni ciljevi, da li hoćete stabilnost ili profitabilnost. Kad se juri profitabilnost onda imate veliki rizik i rušite stabilnost. Ideja je ovde da se spusti rizik, što odgovara bankama, posledično mogu malo da im padnu profiti”, navodi Grubišić.
Na pitanje da li očekuje poskupljenje usluga banaka, kaže: “To ćemo vidjeti po reakciji i strategiji izvršnih odbora, po meni nema razloga i ne vidim to kao opciju. Ta profitna marža može da se nadoknadi po obimu, plasmanu kredita”.
Ima savjet za one koji bi sada da uzmu kredit.
“Kad vam kredit treba, tada ćete uzeti kredit. I po meni nema razloga za čekanje. već sada imate predvidljivost dokle može u slučaju nepovoljnih scenarija da raste rata. Kamate jesu u zoni pada i ako se to tako produži, mera se neće pretjerano primjenjivati, kad ste ispod plafonirane kamate nema razloga da se primjenjuje ništa”, kaže. Dnevnik RTS-a.
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Bankama bi trebalo ograničiti visinu marže na plasmane. naprimjer banka od domaćih depozita prikupi milijardu eura te plati godišnje kamate na tu prikupljenu svotu domaćim deponentima deset miliona eura. Ako banka plasira svih milijardu kroz razne kredite na domaćim tražiteljima kredita može naplatiti maksimum sto posto provizije a to je dvadeset miliona eura na plasiranu milijardu. U slučaju da plasira osamsto miliona ima pravo da naplati maržu sto posto ali samo na plasiranih osamsto miliona eura a to je šesnest miliona eura. U slučaju da banka naplati višak kamate istu mora vratiti i platiti penale u vidu zatezne kamate i obeštećenja svim klijentima. Tako bi banke mogle davati veću kamatu na depozite i plasirati ta sredstva te zaraditi duplo više nego što plati. Uvesti ovaj sistem i jako ga kontrolisati i ne treba ništa mijenjati godinama. Koje banke hoće da rade sa sto postotnom maržom nek rade a one kojima je to malo nek idu na druga tržišta i pljačkaju u državama koje to dozvole kao što rade kod nas. Naravno bankama onemogućiti da ne prihvataju depozite ili da prikupljena sredstva plasiraju van države. Kad su došle te strane banke sve su garantovale da će smanjiti sve provizije u osnovu na provizije koje je tad naplaćivao SDK a sad vidimo što rade. Sad nas pljačkaju s našim parama, našim zaposlenicima našim sistemom koji ih štiti i još se bore ako propadnu da domaće stanovništvo putem poreza obeštete te banke i s njima povezana lica. Naprimjer neke banke na Islandu su davale ogromne kamate svojim stranim ulagačima i tako doveli do bankrota banaka a onda su tražili da država namiri nastalu štetu i obešteti sve te strane ulagače koji su uglavnom bili povezana lica s bankom. Non stop ti strani bankari smišljaju kako opljačkati neke (plasirajući lažne kredite u švicarcima, takođe plasirajući lažne Margine kredite za kupovinu akcija….). Država treba da omogući normalno poslovanje svima ali ne i da netko ima povlašteni položaj da pljačka ostale. Samo država ima pravo da uzima poreze od sviju i samo glupe vlasti to pravo daju drugima pa tako i bankama čak kad one to prikriju raznim proizvodima. Zamislite kod nas banke imaju maržu od nekoliko stotina posto pa u nekim slučajevima se penje i na preko hiljadu posto.