BEOGRAD, Smanjenje kazne je predviđeno zakonom o poreskom postupku koji stupa na snagu 1. januara i odnosi se na porez na imovinu, dohodak, plovila, splavove ili oružja.
Svi ovi porezi se plaćaju u četiri rate tokom godine, a kazni podlježe svaki dug bio on 200 ili 2.000 dinara.
Dosadašnja kazna od 50.000 dinara uvedena je sredinom prošle godine po prijedlogu bivšeg ministra Lazara Krstića, a izvor „Blica“ navodi da je ova drastična kazna greška ministra i njegovog tima.
– Ideja s leta 2014. bila je da se povećanjem kazni utiče na sve poreske obveznike da na vreme razmišljaju o svojim obavezama, ali član 188 kojim je predviđeno da svi građani koji ne plate porez budu kažnjeni sa minimalno 50.000 dinara, nije inicijalno bio predviđen.
Trebalo je da važi samo za određene poreske obveznike, a ne za sve građane – kaže izvor „Blica“.
Pored niže kazne za građane Srebije, Zakon predviđa i blaže kazne za pravna lica. Tako, vlasnici firmi koji ne podnesu poresku prijavu u roku ili ne plate porez u cjelosti, umjesto dosadašnjih 150.000 dinara biće kažnjeni sa 100.000 dinara.
Izmjenama zakona mjenja se i redosljed uplaćenog iznosa namjenjenog poreza. Dosad su prvo bili namirivani troškovi naplate, zatim iznos zatezne kamate i na kraju glavna poreska obaveza. Sada se redosljed mjenja u suprotnom smjeru. Tako, sve što se uplati ide prvo na glavni poreski dug, zatim na kamate, pa tek onda na troškove naplate.
Predviđeno je i da dugovanja po osnovu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje ne mogu zastarjeti. Ovo znači da će zakon poslodavca koji nije uplatio doprinose zaposlenima na uplatu uvek obavezivati. Ukupan dug državi Srbiji za poreze i doprinose je 600 milijardi dinara. Blic