BEOGRAD, Nova Vlada Srbije se suočava sa surovom realnošću, uključujući sve veći manjak u budžetu, privreda čiji se obim smanjuje, piše Financial Times.
Poziv predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda na razgovore ukazuje na spremnost nove vlade da se sa ovim problemima suoči. Ali ispunjavanje obećanja datih uoči nedavno održanih izbora biće veoma teško, prenosi Financial Times.
Vladajuća koalicija koju predvode nacionalisti i socijalisti vjeruje da postoji način kako bi se investitori ohrabrili i povratili povjerenje međunarodnih finansijskih institucija. Prvi potezi nove vlade Srbije, a to znači veća kontrola Centralne banke i izbor novog guvernera NBS, izazvalo je burnu reakciju u Evropskoj Uniji i Međunarodnom monetarnom fondu. Uostalom, to je i dovelo do lošije ocjene kreditne stabilnosti agencije Standard and Purs. Težnje novih vlasti u Beogradu ka ekspanzivnijoj fiskalnoj politici takođe su dovele do veće nervoze tržišta, piše FT.
Međutim, ako se u obzir uzme stanje u državnoj kasi i kritičnim finansijskim problemima s kojima se nova vlada suočava, Srbija teško da ima drugog izbora osim da se ponovo okrene MMF-u, koji će gotovo izvjesno zahtijevati čvršću, a ne “labaviju” fiskalnu politiku.
“Ne vjerujem da vlada uopšte ima neku drugu mogućnost”, kaže Jovan Kovačić, politički savjetnik i predsjednik nezavisnog naučno-istraživačkog udruženja “Most Istok-Zapad” za Financial Times.
Kovačić tvrdi da Srbija nije bankrotirala, ali da je veoma blizu stečaja.
“Drugim riječima, sada kad je izabran novi guverner, zbog čega su neki izrazili zabrinutost, sve bi trebalo obaviti veoma brzo. Vlada je sebe otjerala u ćošak, sada mora ostvariti rezultate na drugim područjima “, dodaje Kovačić. U razgovor za FT, Kovačić kaže da pojedini članovi vlade smatraju kako su zamjerke MMF-a “neprijatne”. Međutim, vlada Srbije ima veoma ograničen prostor za manevrisanje. Raspolaganje finansijskim rezervama NBS kako bi se finansirao manjak – teoretski izvodljiv na osnovu usvojenih izmjena Zakona – moglo bi prije dovesti do inflacije. Prema tom problemu Srbija je do sada bila veoma oprezna, na osnovu iskustva koje je imala devedesetih godina sa hiperinflacijom.
Majkl Šmit, šef delegacije u razgovorima sa srpskim poslanicima ispred njemačke Privredne komore, tvrdi da će novi dogovor sa MMF-om iz perspektive nekih investitora biti od velikog značaja, ali da to nije jedina stvar na koju će obratiti pažnju.
“Investiranje je postalo puno rizika. Finansijski investitori su veoma obazrivi u poslovanju u regionu.Oni su čak i oprezniji kada je o Srbiji riječ, jer je ona do sada ostvarivala bolje rezultate nego Hrvatska i Mađarska, a sada ima lošiju ocjenu kreditne sposobnosti. Ti investitori su trenutno nesigurni zbog stava novih vlasti o različitim pitanjima, posebno poreskoj politici. Hoće li porez biti veći i da li će podrška za investitore ostati na istom nivou kao do sada .. vidjećemo .. “, upozorava Schmidt.
On smatra i da bi Srbija mogla bolje iskoristiti fondove za ulaganja u infrastrukturu, institucija poput Svjetske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj, a da je devalvacija dinara umanjila cijenu rada i zemljišta, u industrijskom sektoru, ali i maloprodaji. “Sudbina srpskog privrede je neizvjesna, ali ne i bez nade”, zaključuje Financial Times, prenose agencije.