BEOGRAD – Srbija je prošle godine izvezla ruža u vrijednosti 2,5 miliona evra, a prema ocjenama evropskih stručnjaka, Srbija i jug Francuske najbolja su podneblja za gajenje ove vrste cvijeća.
Da bi se srpski proizvođači cvijeća i ukrasnog bilja bolje pozicionirali na svjetskom tržištu i povećali izvozni učinak, neophodni su dodatni podsticaji, veći zasadi i najsavremenije tehnologije proizvodnje, ističe Aleksandar Bogunović, sekretar Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju Privredne komore Srbije (PKS).
“Najznačajniji regioni za proizvodnju cveća i ukrasnog bilja su sever Vojvodine, okolina Šapca, Ljiga, Trstenika, Kruševca, Sremčice i Velike Drenove”, kaže Bogunović.
Objašnjava da su Srbija i jug Francuske najbolja podneblja u Evropi za gajenje ruža, jer imaju skoro identičnu mikroklimu,velikibroj sunčanih dana i kvalitetno zemljište.
Bogunović je podsjetio da je resorno ministarstvo poljoprivrede na prijedlog članica Grupacije proizvođača cvijeća i ukrasnog bilja PKS, usvojilo nekoliko inicijativa koje se odnose na subvencionisanje proizvodnje ruža i regulisanje statusa proizvođača cvijeća.
To će, po njegovim riječima, doprinjeti bržem razvoju ove grane privrede i većoj spoljnotrgovinskoj razmjeni.
Ukupna vrijednost spoljnotrgovinske razmjene Srbije sa svijetom cvijeća i drugog ukrasnog bilja u 2020. godini dostigla je 19,4 miliona evra.
Srbija je u svijet izvezla 4,2 miliona evra ili 2,7 tona, a uvezla je cvijeća i ukrasnog bilja za nešto više od 15 miliona evra ili 6,7 tona.
Srbija je najviše cvijeća izvozila u Evropsku uniju, 51 odsto ukupnog izvoza, zatim u Rusiju, Bjelorusiju i Kazahstan. Petina izvoza plasirana je na tržišta CEFTA regiona.
Najviše cvijeća Srbija iz EU i to iz Holandije, Italije i Slovenije, ali stiže i sa afričkog kontinenta iz Etiopije i Kenije, odakle uvozi uglavnom svježe ruže za bukete.
Najviše se uvoze sadnice orhideja, zumbula, narcisa i lala i sječeno cvijeće poput hrizantema, ljiljana i ruža iz Holandije. Novi magazin