BEOGRAD – Najranije krajem aprila trebalo bi da bude odlučeno da li će “jedna strana kompanija” investirati u Srbiju, što bi bila “najveća, najvažnija i najmoćnija” investicija za celu zemlju, u par navrata je najavljivao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Ime kompanije do sada nije pomenuo, ali je zato početkom februara naveo da je “Srbija trenutno broj jedan u pregovorima u odnosu na druge dvije zemlje, članice EU iz centralne i istočne Evrope”. I još: “Ako bi se to dogodilo, nama bi BDP za godinu dana skočio u nevjerovatnom procentu. Ja ne smijem ni da kažem koliki bi se izvoz planirao, negdje oko četiri i po milijarde eura…”
Da li je riječ o njemačkom Volkswagenu? Upravni odbor tog automobilskog giganta uskoro bi, navodno, trebalo da donese odluku o izgradnji nove fabrike u kojoj bi istovremeno trebalo da se proizvodi više različitih modela. U auto-koncernu to zovu “Mehrmarkenfabrik”. O svemu tome pisali su i njemački mediji, doduše šturo, pominjući samo da je riječ o “istočnoj Evropi”, navodi DW. Možda o Bugarskoj?
Mediji u Bugarskoj uveliko pišu o tome, navodeći pritom još neke detalje: fabrika bi trebalo da počne sa radom 2023. godine, a proizvodila bi 300.000 automobila godišnje – pet modela Volkswagena, Škode i SEAT-a. Prvobitno su, navodno, u igri bile Bugarska, Rumunija, Srbija, Turska, a možda i Sjeverna Makedonija, ali je u ovom trenutku, kako prenose, favorit Bugarska.
Na više dopisa koje je redakcija DW na bugarskom uputila u sjedište Volkswagena s pitanjima kada se očekuje odluka i koji su okvirni uslovi koje taj koncern postavlja, odgovoreno je da “odluka još nije donijeta” i da će ih “odmah obavijestiti kad nešto bude zvanično”.
“Volio bih da se to dogodi, ali, naravno, Bugarska je u oštroj konkurenciji sa svojim susjedima”, kaže za DW Mitko Vasilev, predsjednik Njemačko-bugarske industrijsko-trgovinske komore (GBITK). I on iznosi još neke detalje: riječ je, kaže, o investiciji od 1,4 milijarde evra, biće zaposleno oko 5.000 ljudi plus 650 inženjera, a sve to na površini od 400.000 kvadratnih metara. “Bugarska je ponudila dvije lokacije – zonu Kremikovci kod Sofije i industrijsku zonu Rakovski kod Plovdiva”, kaže Vasilev.
Kad jer riječ o Srbiji, Vasilev kaže da bi trebalo uzeti u obzir da Srbija nije Evropske unije i možda pravila o dodjeli državne pomoći za nju neće biti toliko stroga.
“Srbija takođe može da iskoristi činjenicu da ima sporazum o bescarinskoj trgovini sa Rusijom, ali mislim da se to ne odnosi u tolikoj mjeri na automobile. Sve su to detalji koji će morati da budu razmotreni”, zaključuje predsjednik Njemačko-bugarske komore. Indikator