BEOGRAD, Naredne godine Srbija bi ponovo mogla da se suoči sa recesijom, uprkos tome što je za 2011. predviđen ekonomski rast od tri odsto.
Veliki pad dinara i sve veća inflacija, koja će teško biti zadržana u predviđenim okvirima naredne godine, upareni sa predizbornom godinom, najavama poskupljenja struje i rastom mnogih cijena kao direktnom posljedicom, mnoge navode na tu pomisao.
Međutim, i pored brojnih negativnih trendova, vezanih za kurs i inflaciju, ekonomisti smatraju da je veoma mala mogućnost da Srbija zabilježi dva uzastopna kvartala sa negativnim rastom u 2011. godini. Ali, kako ističu, to ne znači da će nam obavezno ići dobro jer je nezaposlenost u Srbiji i dalje veoma velika, a pitanje je da li će u narednoj godini trend sve češćih otpuštanja biti preokrenut ili ćemo uz rast pribilježiti i još veći broj prijavljenih na birou rada.
Profesor Ekonomskog fakulteta Jurij Bajec, savjetnik premijera Mirka Cvetkovića, vjeruje da će Srbija naredne godine imati rast od bar tri odsto, koliko procjenjuje MMF, ali da to u dobroj mjeri zavisi i od toga kako će se ova godina završiti.
Prema njegovim riječima, u narednoj godini će mnogo veći problem biti da se obezbijedi da inflacija ostane u planiranom okviru od četiri plus-minus 1,5 odsto, pošto će odmrzavanje plata i penzija dovesti do rasta tražnje.
“Koliko god mi računali na izvoz kao na osnov budućeg rasta, činjenica je da će domaća tražnja naredne godine biti značajan faktor. Zato je bitno i ponašanje države pošto je pitanje u kojoj će mjeri Narodna banka Srbije voditi restriktivnu monetarnu politiku u situaciji kada u narednoj godini treba da ostvarimo i rast ekonomskih aktivnosti. Zato će fiskalna politika i politika konkurencije biti bitne. Mi stalno dobijamo loše ocjene po pitanju konkurencije i to ne samo zbog kartela, već i zbog carinske politike i određenih grana u koje nije moguće ući”, kaže on.
Bajec napominje da je “drugo pitanje regulisanih cijena. Država se tu nalazi u delikatnoj i praktično kontradiktornoj poziciji, pošto ne može da beskonačno drži nepromjenjene cijene struje jer time utiče na rentabilnost poslovanja EPS-a, a jeftina struja podstiče i veću potrošnju. Na kraju, postoji i element kursa, koji u prvoj polovini godine nije mnogo uticao na inflaciju, zato što je tražnja bila vrlo niska, ali je već u drugoj polovini godine kurs počeo da se preliva na cijene”.
Sumirajući sve, on zaključuje da bi trebalo da postoje izgledi da naredne godine zabilježimo rast ekonomske aktivnosti i da se zaustavi rast nezaposlenosti. Bajec očekuje i nastavak izvoznih tendencija, pri čemu veoma bitnim naznačuje stabilnost cijena, „ali ekonomski opravdanu stabilnost“.
Iako je naredna godina predizborna, on smatra da neće biti previše popuštanja jer je vlast obavezna i novim zakonom o budžetskom sistemu da se ponaša fiskalno odgovorno. Međutim, upravo zbog nemogućnosti da se uklopi u predviđeni budžetski deficit za 2011. država nije uspjela da završi pregovore sa MMF-om o šestoj reviziji stend-baj aranžmana, pa se delegacija iz Vašingtona vratila u Ameriku neobavljena posla.
“Mi sada nastavljamo pregovore drugim vrstama komunikacije. Kraj je godine i postoje veliki apetiti, a male mogućnosti, ali na kraju ćemo morati da smanjimo deficit. I to ne samo da ga smanjimo, već i da promjenimo strukturu potrošnje, okrećući je ka investicijama. Potpuno sam siguran da ćemo završiti i ovu reviziju aranžmana sa MMF-om”, naglašava Bajec.
S druge strane, Miroslav Zdravković, saradnik portala ekonomija.org zabrinut je zbog rasta nezaposlenosti, očekujući da se pad broja radnih mjesta nastavi i naredne godine, što bi čak i da Srbija u potpunosti izbegne recesiju, značilo neuspjeh.
On napominje da Srbiji ništa neće značiti čak ni ako ne bude u recesiji tokom 2011., ukoliko nezaposlenost bude nastavila da se povećava, što je kako kaže, veoma izgledno. Naime, samo u avgustu broj zaposlenih je smanjen za 5.000 i to poslije perioda u kojem je takođe rasla nezaposlenost.
“Nebitno je da li ćemo biti u recesiji ili ne ako izgubimo još 50.000 ili 100.000 radnih mjesta. BDP i nezaposlenost su dva osnovna pokazatelja ekonomskog stanja, a mi smo jedini kod kojih su te dvije statistike analitički neupotrebljive”, naglašava on.
Saradnik Centra za novu politiku Goran Nikolić, ne vjeruje da će biti recesije, budući da „u Srbiji jednocifrena inflacija nije u vezi sa recesijom“, dok ostali parametri koji utiču na ekonomski pad ili rast ne ukazuju na mogućnost recesije.
On očekuje rast industrije, saobraćaja, trgovine, kao i usluga poput zdravstva, prosvete i drugih. Nikolić naglašava da je jedino neizvjesno kako će se pokazati agrar, pošto se nikad ne zna kakva će biti godina.
“Ali, agrar utiče samo sa deset odsto ili manje u ukupnom rastu, tako da ni od toga ne prijeti opasnost. Čak će i uvoz rasti naredne godine, a on utiče na rast sektora poput trgovine i saobraćaja. Zbog toga mislim da nema mogućnosti da dođe do recesije u Srbiji, osim u slučaju da dođe do spoljne recesije, a to je takođe malo vjerovatno”, kaže Nikolić.
Smanjenje deficita zahtjeva teške odluke
Naglo smanjenje deficita u toku recesije moglo bi dodatno da pogorša situaciju, kaže šef Misije MMF-a za evropske zemlje u razvoju Bas Baker i dodaje da je u velikom broju tih zemalja fiskalni deficit zbog krize porastao, a njegovo smanjenje je težak zadatak koji podrazumjeva donošenje teških odluka i izbora. „Ukoliko država želi da poveća investicije, to znači da na nekoj drugoj strani mora da sprovede nepopularne mjere smanjujući troškove. Vremenom, smanjenje deficita će samo po sebi povećati broj investicija, ali prevashodno investicija privatnog sektora“, rekao je Baker.
Pogrešna statistika
“Veoma je diskutabilno da li ćemo naredne godine imati recesiju ili ne, zato što za razliku od ostatka svijeta, u Srbiji se bruto domaći proizvod ne računa na normalan način, već prema cijenama iz 2002. godine. Dokle god se Zavod za statistiku ne natjera da rast BDP-a obračunava na korektan način, mi nećemo moći da iz njihovih podataka vidimo da li smo u recesiji ili ne. Primjera radi, prošle godine je statistika objavila da je pad BDP-a 2,7 odsto i to je zvanična brojka sa kojom operišu i Međunarodni monetarni fond i Evropska unija, ali ako se BDP obračuna kako bi trebalo, prema cijenama iz 2008. godine, onda se vidi da je pad bio 4,5 odsto što je mnogo više”, tvrdi Zdravković. Danas