BEOGRAD, Novi zakon o planiranju i izgradnji dao je posljednju šansu bespravnim graditeljima da legalizuju svoja zdanja. Imali su rok od šest mjeseci da podnesu prijave, što je većina i uradila, ali se do danas broj riješenih predmeta mjeri promilima. Najveći problem lokalnim samoupravama zadaju nepotpune prijave, odnosno vlasnici uz zahtjeve u više od 90 odsto slučajeva nisu dostavili svu potrebnu dokumentaciju.
Naravno da je interes bespravnih neimara da što prije dođu do tapije, ali osnov za legalizaciju su prije svega riješeni imovinsko-pravni odnosi. Mnogima upravo taj papir nedostaje, zbog sporosti administracije, sudova, katastra, ali i zbog gradnje na tuđem zemljištu. Biće to ispit na kojem i treći put legalizacija može da padne.
U Srbiji je po novom zakonu podnijeto 346.056 zahteva za legalizaciju bespravno podignutih objekata – u centralnoj Srbiji 211.583, Beogradu 119.225, a u Vojvodini 15.248. Kada se dodaju i nerešene prijave za legalizaciju po ranije važećim zakonima, riječ je o 617.658 predmeta.
– Ministar za prostorno planiranje Oliver Dulić više puta je pozvao lokalne samouprave da prilagode cijene legalizacije platežnoj moći građana – kaže Aleksandra Damnjanović-Petrović, pomoćnik ministra.
– Ne želimo da visoka cijena naknade za uređenje građevinskog zemljišta bude razlog za nedonošenje rješenja o legalizaciji. Nisu krive lokalne samouprave što podnosioci zahtjeva za legalizaciju nisu dostavili kompletnu dokumentaciju, ali one moraju da traže dopunu. Međutim, postoji bojazan da prijava za legalizaciju bude odbijena ako vlasnici, ni poslije dva-tri poziva opštinara, ne dostave tražene papire. U tom slučaju vlasnik gubi pravo na legalizaciju, a njegov objekat biće srušen.
Dio posla treba da odradi i Ministarstvo za prostorno planiranje. Reč je, na primjer – legalizacija velikih infrastrukturnih objekata. Sva javna preduzeća u Srbiji su, kako tvrdi pomoćnica ministra, podnijela zahteve za legalizaciju objekata koji su bez dozvole građeni sredstvima iz budžeta. Ministarstvo sa malim brojem zaposlenih pokušava po prioritetu da riješava te zahtjeve i već je izdato više od 50 dozvola.
Po broju prijava, naravno, prednjači glavni grad, koji je za ovaj veliki posao formirao i poseban sekretarijat. Sa nerješenim starim zahtjevima sada se u Beogradu obrađuje više od 200.000 predmeta, a u posljednjih šest mjeseci izdato je svega stotinak rješenja o legalizaciji. U istom periodu odbijeno je između 30 i 40 sugrađana, čiji će objekti biti srušeni.
Trenutno se u beogradskom Sekretarijatu za legalizaciju nalazi oko 187.000 prijava iz centralnih opština, dok ostale predmete rješavaju nadležni u sedam prigradskih. Čak 95 odsto nepotpunih zahtjeva za legalizaciju koji su predati u Beogradu usporava uvođenje bespravno sazidanih objekata u pravne okvire.
– Osim rješenih predmeta, još oko 200 odobrenih zahtjeva je upućeno Direkciji za građevinsko zemljište i kada bude isplaćena naknada za uređenje zemljišta, ti objekti će dobiti potrebne dozvole – rekao nam je Dalibor Biševac, zamjenik sekretara za poslove legalizacije. – Do sada smo obradili više od 50.000 zahteva, za koje smo u većini slučajeva tražili dopunu dokumentacije. To nas je usporilo. Najčešći problem su nerješeni imovinsko-pravni odnosi.
Prema Uredbi Vlade Srbije, pravo na popust od 60 odsto za legalizaciju imaju vlasnici porodičnih kuća i stanova do 100 kvadrata, ali samo ako sa direkcijama za zemljište sklope ugovore do kraja ove godine. S obzirom na tempo kojim proces teče, pitanje je koliko će građana moći da iskoristi ovu pogodnost.
– Naravno da nećemo moći sve predmete da obradimo i završimo do kraja godine, ali produženje roka isključivo zavisi od gradonačelnika i Skupštine Beograda – kaže Biševac. – Jedino možemo da damo predlog da se produži period u kome pogodnosti mogu da se iskoriste, što ćemo i uraditi.
Užice: Neuknjižene parcele
U Užicu je 150 vlasnika legalizovalo svoje domove, a još oko 850 predmeta biće riješeno narednih dana. Po starom i novom zakonu podnijeto je ukupno 10.000 zahtjeva za legalizaciju. Najveći problem su neuknjižene parcele na kojima su bespravno sazidani objekti. Na sreću, pravovremeno je obavljena obnova premera zemljišta, kao i izrada digitalnog katastra nepokretnosti, a to je preduslov za brzo rješavanje predmeta.
Novi Sad: Sklopljeni ugovori
”Zeleno svjetlo” za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata, od ukupno 37.500 zahteva, do sada je dobilo 1.700 Novosađana, a njih oko 1.000 već je sklopilo ugovore sa Zavodom za izgradnju grada i počelo da otplaćuje naknadu, kaže, za “Novosti”, Srboljub Bubnjević, predsjednik Gradske komisije za legalizaciju.
– U JP “Urbis”, čija je riječ posljednja, primaju samo zahtjeve sa kompletnom dokumentacijom, a broj odbijenih je manji od dva odsto – kaže Bubnjević. – Reč je uglavnom o objektima izgrađenim ispod dalekovoda, na klizištima, zemljištu predviđenom za gradnju saobraćajnica ili drugim javnim površinama, pa legalizacija po zakonu nije moguća. Takvi objekti će biti srušeni, ali ne ove, već vjerovatno naredne godine.
Gradska uprava za urbanizam i stambene poslove do sada je uspjela da obradi oko 17.000 zahtjeva i podnosioce obavijesti šta im od dokumentacije nedostaje.
Subotica: Čekaju se dopune
Više od 6.000 Subotičana podnijelo je zahtjev za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata po novom zakonu. Prema podacima Direkcije za izgradnju, na legalizaciju, zajedno sa ranije podnijetim zahtjevima, čeka više od 16.000 stambenih i poslovnih objekata. Veliki broj zahtjeva podnijet je sa nepotpunom dokumentacijom, koju, kažu u Direkciji, građani moraju da dopune, dok oni koji su podnijeli kompletne prijave još čekaju odgovor da li je legalizacija moguća.
Na zahtjev gradonačelnika Saše Vučinića, gradski parlament je usvojio smanjenje troškova legalizacije.
Niš: Pravo na žalbu
Prema podacima Uprave za planiranje i izgradnju Niša, podnijeto je 29.000 zahtjeva, od čega 23.000 poslije stupanja na snagu novog zakona. Do danas je pozitivno rješeno 260, 16 negativno (tim građanima je ostavljen rok da isprave nedostatke), dok je šest odbijeno. Pošto podnosioci imaju pravo žalbe, tek poslije konačnog rješenja u upravnom postupku građevinska inspekcija ruši objekat.
Najveći problemi u procesu legalizacije su nerješeni imovinsko-pravni odnosi, a ima dosta i samo “golih” zahtjeva bez dokumentacije. Novosti