BEOGRAD, Prema posljednjoj analizi Svjetskog savjeta za zlato Srbija je sa 17 tona zlatnih poluga, što čini blizu pet odsto ukupnih deviznih rezervi vodeća zemlja u regionu po količini plemenitog metala deponovanog u trezore Narodne banke Srbije (NBS).
Sljede je Makedonija sa 6,8 tona zlatnih rezervi, Slovenija sa 3,2 tone i Bosna i Hercegovina koja ima tri tone. Na posljednjem mjestu je Albanija sa 1,6 tona zlata, dok Hrvatska i Crna Gora nisu na listi od sto rangiranih zemalja.
Sve zlatne poluge deponovane u NBS proizvedene su u jedinoj fabrici za proizvodnju zlata u Srbiji – Rudarsko-topioničarskom basenu Boru, u kome se godišnje proizvede oko tona zlata.
Prema zvaničnoj statistici o proizvodnji plemenitih metala koja se u Boru vodi od 1938. godine, do danas je u RTB proizvedeno oko 160 tona zlata.
Direktor RTB Bor Blagoje Spasovski tvrdi da zlato koje oni proizvode ostaje u Srbiji zato što imaju obavezu da sve proizvedene količine prvo ponude NBS, a tek ako bi ona odbila – što se nije nikada dogodilo – moglo bi na berzi da se pojavi borsko zlato.
Procjena je da se Srbija po količini zlata nalazi na 59. mjestu u svijetu, da ima 250 eksploatacionih polja na kojima se izvode rudarske aktivnosti i 100 istražnih polja na kojima rade neke od najvećih rudarskih kompanija iz svijeta.
Najbogatija nalazišta zlata u Srbiji nalaze se u istočnom dijelu zemlje, prije svega u okolini Bora, Majdanpeka, Zaječara i Negotina, ali i u okolini Raške i Medveđe.
Zbog toga je tzv. timočko-magmatska zona već godinama predmet interesovanja velikih svjetskih kompanija u rudarstvu i ona izbušena uzduž i popreko.
Tako predsjednica Upravnog odbora poznate kanadske kompanije “Mondoro” Teodora Dečev ne krije da je ta firma zainteresovana da učestvuje na tenderu za RTB Bor i to prije svega na već poznatim ležištima Cerovo primarno i Jama u Boru, kao i Sjeverni revir i Čoka Marin u Majdanpeku.
Ova kanadska kompanija prisutna je u Srbiji od 2011. i šest godina se bavi geološkim istraživanjima u Srbiji i u neposrednoj okolini Bora i ima osam prostora na kojima obavlja istraživanja.
Nije nikakva tajna da je zlato u Srbiji zanimljivo mnogim stranim kompanijama, ali nema tačnih podataka koliko ih trenutno u Srbiji ima. Pretpostavlja se da oko 50 stranih firmi trenutno istražuje nalazišta zlata u Srbiji, kao i da u geološka istraživanja ulažu između 10 i 100 miliona dolara godišnje.
Multinacionalne korporacije poput američkog “Friporta”, kanadskog “Reservoar mineralsa” i britansko-australijskog “Rio tinta” uložile su u geološka istraživanja u Srbiji tokom posljednje dvije godine oko 95 miliona dolara.
Dok strane multinacionalne korporacije buše po Srbiji, procjene o resursima i rezervama zlata, bakra, olova i cinka poznate su samo Ministarstvu rudarstva i energetike Srbije i spadaju u domen poslovne tajne.
Upravo zbog toga procjena da Srbija leži na oko 20 tona zlata spada samo u domen nagađanja, ali je nesporno da ga ima i da su najbolji dokaz za to strane kompanije koje iz godine u godinu pristižu u potrazi za plemenitim metalom čija vrijednost je trajna.
Da zaista zlata u djelovima Srbije ima dokazuje i rudnik “Lece” u Medveđi, koji slovi za najbogatije nalazište ovog plemenitog metala u Evropi, a koji se već tri puta bezuspješno prodaje.
Njega je prije nekoliko godina kupio biznismen Miroslav Bogićević, a nakon odlaska u stečaj država je već tri puta pokušala da ga proda, ali zainteresovanih investitora nije bilo. Početna cijena je sa oko 509,5 miliona dinara plana na 285 miliona dinara, ali ni po toj cijeni nije našlo novog kupca.
No, to što nema kupca ne znači da se zlato iz ovog rudnika ne vadi, jer je on dat u zakup kompaniji “Lajf stoun kapital” iz Dubaija, koja je samo prošle godine iskopala zlato u vrijednosti od 50 miliona evra. Treba naglasiti da ova kompanija redovno izmiruje obaveze prema državi, odnosno uredno plaća rentu i sve ostalo na čega se prilikom zakupa obavezala. Srbija Danas