SARAJEVO – Desilo se upravo ono što je Fokus najavio prije dva mjeseca. Savjet ministara BiH na sjednici održanoj 13. maja poništilo je konkurs za zamjenika koordinatora za refomu javne uprave BiH, te odlučilo raspisati novi – treći po redu. Naivni će pomisliti da je razlog to što nije bilo uspješnih kandidata ili, možda, prigovor koji je prethodno upućen na konkurs koji je raspisao Generalni sekretarijat VMBiH. Ali, nije.
Konkursna komisija provela je proceduru, obavila intervju sa jedinim kandidatom Samirom Sabljicom, te uputila izvještaj Savjetu ministara. Međutim, sudeći prema saopštenju koje je objavljeno nakon sjednice, Savjet ministara nije prihvatilo imenovanje zbog, kako su naveli, „izražene sumnje u narušavanje procedure koja se provodi u skladu sa Zakonom o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Savjeta ministara i drugim imenovanjima BiH“.
U saopštenju pročitao da nije imenovan
Šta su ministri pod tim mislili do danas nije obrazloženo. Zapisnik sA te 48. sjednice još nije objavljen, ali s one koja je održana sedam dana kasnije jeste pa tako ne postoji uvid u način glasanja i ostale detalje. Jedino je jasno da se koplja lome oko pozicije i da će, izgleda, raspisivati nove konkurse sve dok konačno ne dobiju osobu koju žele.
U izjavi za Fokus Sabljica naglašava da nikada nije zvanično obaviješten o rezultatu konkursa. Informaciju da nije imenovan vidio je u saopćenju s 48. sjednice Vijeća ministara BiH.
Naglašava da je nedonošenjem rješenja obesmišljen princip pravne sigurnosti, te prekršen član 13. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, a samim time i Ustav BiH.
“Riječ je o pravu na djelotvoran pravni lijek. Ovaj član Konvencije glasi: „Svako kome su povrijeđena prava i slobode koji su predviđeni u ovoj konvenciji ima pravo na djelotvoran pravni lijek pred domaćim vlastima, bez obzira na to da li su povredu učinile osobe koje su postupale u službenom svojstvu.” Nisam dobio rješenje, te sam 17. maja podnio zvaničan zahtjev VM da mi se dostavi ta negativna odluka odnosno rješenje. Paralelno sam se obratio žalbom Instituciji ombudsmena za ljudska prava, koja je aktom od 21. maja pismenim putem zatražila od VMBiH da se izjasni na navode moje žalbe”, kaže Sabljica.
Iz Savjeta ministara Fokusu je potvrđeno da je Sabljica bio jedini kandidat i da je od komisije dobio ukupno 40 bodova, odnosno po osam bodova od svakog člana.
Koordinator Kasap krije akademsko zvanje
Inače, Sabljica je doktorirao upravne nauke na Fakultetu za upravu Univerziteta u Sarajevu. Bio je kandidat i na prvom konkursu za izbor koordinatora za reformu javne uprave kada je na tu poziciju izabran Darko Kasap. Uslov za ovo radno mjesto bio je, pored ostalog, fakultet društvenog smjera, a viši akademski stepen, magisterij ili doktorat, navedeni su kao poželjni.
Kasap od svega ima VSS, ali je ipak ocijenjen znatno boljim ocjenama od ostalih kandidata, te u konačnici imenovan. Njegova biografija bila je nepoznanica godinama i nije bila objavljena na internet-stranici Ureda koroodinatora za reformu javne uprave uprkos tome što je od 2019. tamo bio zamjenik.
Tek nakon imenovanja na mjesto koordinatora postavljena je na stranici, ali su podaci o obrazovanju vrlo šturi i piše tek da je završio Filozofski fakultet u Mostaru. Istu biografiju predao je i u konkursnoj proceduri, ali, izgleda, nikome nije bilo sporno što nigdje nije naveo koje je akademsko zvanje stekao, a znamo da Filozofski fakultet ima mnogo studijskih programa. Stoga smo od Ureda zatražili detaljne informacije i čekamo odgovor.
Fokus je u nekoliko ranije objavljenih tekstova problematizovao imenovanja po osnovu tog konkursa, kada su se, osim koordinatora, birala i dva zamjenika. Konkursna komisija sačinila je rang-listu i dostavila Vijeću ministara, a ministri potom na sjednici imenovali Miloša Golijanina za jednog zamjenika. Uprkos tome što je bio jedini preostali uspješan kandidat prema ocjeni komisije, Savjet ministara nije podržalo imenovanje Nedžiba Delića pa je on uložio prigovor.
Svi jednaki, ali neki „jednakiji“
O svemu je obaviještena i Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH, koja je tražila stav Savjeta ministara BiH. U izjavi za Fokus Delić je potvrdio da ne odustaje od borbe za svoja prava, te da će tužiti Savjet ministara BiH.
“Nisam dobio nikakvo mišljenje niti povratnu informaciju iz Savjeta ministara na moj prigovor. Razgovarao sam sa advokatom i pokrenut ću tužbu, odnosno upravni spor protiv Savjeta ministara BiH. Ako su raspisali javni konkurs i ako je komisija ocijenila da ispunjavam sve uslove, nije bilo razloga da me ne imenuju. Valjda je cilj konkursa da se svima dâ jednaka prilika da učestvuju u proceduri i da se izabere najbolji. Umjesto toga, Savjet ministara odlučilo se za novi konkurs, pa su i njega poništili, a onda sad pokreću i treći. Očigledno čekaju da dobiju nekoga ko je politički podoban. Od Institucije ombudsmena sam tražio da zauzme stav na navode iz mog prigovora, te odgovore da li su moja prava pogažena, odnosno zašto neko ima veća prava od mene na javnom konkursu”, priča Delić za Fokus.
Umjesto imenovanja kandidata sa liste uspješnih, Vijeće ministara tada je odlučilo raspisati novi konkurs i postaviti vršioca dužnosti zamjenika koordinatora na period od tri mjeseca. Izbor je pao na Amiru Mašović, koja nije bila učesnica konkursa i koja je ranije za naš portal izjavila da je došla direktno s biroa za nezaposlene osobe. Iz Savjeta ministara nisu nam odgovorili čiji je bila prijedlog.
Na nedavno okončani konkurs, na kojem je Sabljica bio jedini kandidat, nije se prijavila zbog, kako je kazala, „lošeg iskustva s konkursima“. Suprotno tome, naši izvori tvrde da je došlo do zabune u vezi s rokovima za predaju dokumenata, pa bi upravo to mogao biti razlog poništenja konkursa kako bi joj se dala nova šansa. Ovaj put nije nam odgovorila da li se prijavila na ovaj aktuelni ili se i dalje drži svog mišljenja o konkursima. Uglavnom, tromjesečni mandat v. d. ističe joj ovih dana i male su šanse da do tada bude okončana i ova nova konkursna procedura, te će biti zanimljivo pratiti šta će ministri odlučiti.
Savjet ministara tvrdi – sve je po zakonu
No, vratimo se Delićevom slučaju. Institucija ombudsmena zaprimila je njegovu žalbu i zatražila izjašnjenje Savjet ministara BiH, koje je u odgovoru navelo „da je podneseni prigovor neosnovan u cijelosti“. Iz ove institucije za Fokus su kazali da će konačnu odluku u predmetu donijeti „nakon što se okonča istraga, te eventualno prikupe i druge informacije“.
“U ovoj fazi istrage, a prije nego što se zaprimi odgovor podnositelja žalbe i relevantna dokumentacija, te razmotri spis predmeta, nismo u mogućnosti dostaviti više informacija o navedenom slučaju. Podsjećamo, Institucija ombudsmena djeluje po prijemu žalbe ili ex officio, a ombudsmeni svoje odluke donose nakon provedenog postupka utvrđivanja svih činjenica i okolnosti vezanih uz konkretno pitanje povrede ljudskih prava, u skladu s pozitivnim zakonskim propisima”, odgovor je koji smo dobili.
Kako bi saznali kakvim se argumentima „branilo“ Savjee ministara i šta je odgovorilo na Delićev prigovor, osim da je u cijelosti neosnovan, obratili smo se Generalnom sekretarijatu, u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama. Fokusu je dostavljeno izjašnjenje na prigovor, koje je upućeno i Instituciji ombudsmena za ljudska prava, a iz kojeg je vidljivo da je konkursna procedura provedena po jednom, a imenovanje po drugom zakonu. Koliko je takva odluka osnovana vjerovatno će biti cijenjeno u upravnom sporu koji je Delić najavio.
Iz Savjeta ministara tvrde da je procedura provedena u skladu s važećim zakonskim propisima i na zakonit način, te da nisu osnovani navodi podnosioca prigovora da je diskriminisan. Takođe, navode da Deliću ni bilo kojem drugom kandidatu nije bilo zabranjeno niti je bila uskraćena mogućnost prijave na javni konkurs. Istina, svi u BiH odlično znaju da se mogu prijavljivati na konkurse, ali su jednako tako svjesni da bez jakih veza neće daleko dogurati. Osim toga, u konkretnom slučaju konkurs je posebno obesmišljen jer Savjet ministara ima mogućnost da odbaci uspješnog kandidata iz bilo kojeg razloga.
Kakva politika takva i reforma
“Činjenica da podnosilac prigovora nije imenovan ne znači da je diskriminisan, nego nije imenovan jer nije dobio potrebnu većinu glasova za imenovanje, a to glasanje je provedeno u skladu s važećim Zakonom o Savjetu ministara BiH, na čiju primjenu upućuje i sam Zakon o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vijeća ministara BiH i drugim imenovanjima BiH… Dakle, samom prijavom na javni konkurs nije nastalo nikakvo pravo, nego samo mogućnost da pojedinac bude ili ne bude imenovan na određenu poziciju, u konkretnom slučaju na poziciju zamjenika koordinatora za reformu javne uprave – navodi se u odgovoru Vijeća ministara na prigovor.
Dalje se naglašava da bi bilo apsurdno da svaki pojedinac koji se prijavi na javni konkurs mora biti imenovan ili izabran na određenu poziciju. I u pravu su. Međutim, sasvim je nešto drugo ako je riječ o kandidatu kojeg je kao uspješnog ocijenila komisija zadužena za provođenje konkursne procedure. U tom slučaju, potpuno je besmislena odluka da se kandidat ne imenuje i da se raspiše novi konkurs, a u međuvremenu postavi vršilac dužnosti.
Saznali smo da se za ovaj slučaj od početka interesirao i Transparency International u BiH. Međutim, do danas nismo uspjeli dobiti informaciju o tome jesu li i kakve zaključke donijeli.
Zanimljivo je i to da su zamjenici koordinatora do 2018. morali imati završen pravni fakultet. Međutim, predsjedavajući VMBiH, u to vrijeme Denis Zvizdić, uz potvrdu Savjeta ministara u februaru te godine donio je izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ureda predsjedavajućeg koje su se odnosile na Ured koordinatora za reformu javne uprave. Ovim izmjenama promijenjen je uslov radnog mjesta zamjenika iz „VSS – pravni fakultet“ u „VSS – fakultet društvenog smjera“, te povećan broj zamjenika s jednog na dva.
I na kraju, da se ne zaboravi, reforma javne uprave jedan je od ključnih prioriteta procesa pristupanja naše zemlje Evropskoj uniji. Iako je ovaj proces počeo prije dvadeset godina, nisu napravljeni značajni pomaci, prvenstveno zbog nedostatka političke volje. Fokus