BANJALUKA – Vlada Republike Srpske utvrdila je juče Nacrt zakona o sporazumnom vansudskom finansijskom restrukturiranju kojim se uređuju uslovi za pokretanje ovog postupka, a koji bi u konačnici trebalo da spasi preduzeće od gašenja.
“Sporazumno finansijsko restrukturiranje je dobrovoljni, vansudski model restrukturiranja korporativnih dugova kroz redefinisanje dužničko-povjerilačkih odnosa između privrednog društva ili preduzetnika u finansijskim teškoćama i njegovih povjerilaca, prvenstveno banaka, ali i drugih povjerilaca kao što su značajniji dobavljači”, navode u Vladi RS.
Dodaju kako je zakon baziran na najboljim međunarodnim iskustvima i osmišljen da omogući sprovođenje pregovora uz podršku Privredne komore Republike Srpske, kao institucionalnog posrednika.
Dok u Privrednoj komori RS ocjenjuju kako će donošenjem ovog zakona brojna preduzeća biti spasena od stečaja, postoje i oni koji smatraju kako je tako nešto već omogućeno pozitivnim pravnim propisima.
Dragica Ristić, direktor Privredne komore RS, kaže kako se ovo rješenje donosi na inicijativu privrednika i da je slično onima koja su donijele zemlje u okruženju, a koje uglavnom imaju pozitivna iskustva.
“Radi se o tome da se reaguje na prve, rane znakove problema kod privrednih društva kada su u pitanju finansijski tokovi. Zakon predviđa pregovore između dužnika i povjerilaca, jednog ili dva, gdje on dobija blaže uslove za povrat kako bi riješio svoj problem. Preduzeće dobija prostor da prodiše i nastavi poslovanje”, kazala je Ristićeva.
Prema njenim riječima, Komora će u ovakvim slučajevima biti medijator i stručni posrednik koji će okupljati strane u postupku. U njoj bi se potpisao i sporazum koji bi bio izvršna isprava.
“S obzirom na to da imamo značajno učešće nenaplativih kredita, sigurno je da će ovaj institut smanjiti nelikvidnost i pomoći da se pronađe najlakši put da jedno preduzeće u samom početku riješi svoje probleme.”
Sa druge strane, Radomir Jokić, stečajni upravnik, koji u ovoj oblasti ima bogato iskustvo, kaže kako su ove stvari još ranije definisane Zakonom o obligacionim odnosima.
U njemu, kako kaže, povjeriocima i dužniku niko ne brani da sklapaju sporazume koji su u njihovom interesu, a koji nisu protiv društvenog uređenja ili nekog trećeg lica.
“Ne može nijedan zakon dati širi okvir za sporazumijevanje povjerioca i dužnika od Zakona o obligacionim odnosima, tako da je ovo po meni prazna priča koja nema praktičnu vrijednost i ne vidim kako će da zaživi u praksi”, kazao je Jokić.
Inače, za donošenje zakona o sporazumnom vansudskom finansijskom restrukturiranju Vlada RS se obavezala kroz nekoliko dokumenata, uključujući Program ekonomskih reformi RS za period 2017-2019. godina, Reformsku agendu, potpisanu od organa vlasti na nivou BiH, kao i pismo namjere prema Međunarodnom monetarnom fondu. Nezavisne novine