Sporazumi „na lijepe oči“ doveli BiH do sporova „teških“ 1,7 milijardi

• Raste broj tužbi stranih investitora protiv BiH
• Gavran: Vlast olako prihvata obaveze prema investitorima koje se onda ne ispunjavaju

SARAJEVO – Potpisivanje sporazuma o zaštiti investicija na „lijepe oči“ doveli su BiH do arbitražnih sporova teških 1,7 milijardi maraka, zbog čega Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH traži privremenu obustavu potpisivanja ovih sporazuma.

Staša Košarac traži privremenu obustavu sporazuma

Kako je navedeno u zvaničnom dokumentu pomenutog ministarstva koji se odnosi na sporazume koje je BiH zaključila, predlaže se privremena obustava pregovora i zaključivanja novih sporazuma  o unapređenju i zaštiti investicija, dok se ne utvrde potrebne intervencije u nacrtu sporazuma.

Istaknuto je da su neadekvatne odredbe sporazuma dovele do rasta broja investicionih tužbi stranih investitora.

Ipak, iako zahtijevaju obustavu zaključivanja sporazuma, neizvjesno je okončanje reforme i konačna rješenja.

„Bosna i Hercegovina je zaključila i trenutno primjenjuje 42 bilateralna sporazuma o unapređenju i zaštiti investicija. Svi ovi sporazumi potpisani su u prosjeku prije 15 ili više godina i pripadaju generaciji takozvanih starih sporazuma“, navedeno je u dokumentu.

Dodali su da je mehanizam rješavanja sporova između investitora i države domaćina investicije jedno od ključnih pitanja reformi.

„Dodatni problem je ugovoreni obavezni inicijalni period trajanja, u kojem sporazum ne može biti otkazan, takozvana „sunset klauzula“ koja definiše obavezni period trajanja zaštite investicija nakon njegovog otkazivanja. BiH već ima dva slučaja otkazanih sporazuma u kojima se primjenjuje navedena odredba i to sa Indijom i Italijom“, stoji u pomenutoj informaciji.

Gavran: Olako potpisani sporazumi doveli do problema

Ekonomski analitičar Igor Gavran istakao je da je više razloga zbog kojih je došlo do porasta investicionih tužbi protiv BiH i otkazivanja sporazuma, a neki od njih su zajednički i za mnoge druge zemlje.

„Očito smo olako potpisivali sporazume o zaštiti investicija i taj problem dijelimo sa mnogim drugim zemljama jer širom svijeta stvarni i lažni investitori tuže države po osnovu tih sporazuma i traže enormne odštete za stvarne ili fiktivne štete. I neke velike svjetske ekonomije poput Indije sada traže reviziju svih takvih sporazuma da bi izbjegli tužbe“, naveo je Gavran.

Prema njegovim riječima, kada govorimo o BiH, pored nepovoljnih sporazuma, problem je i u površnom i nestručnom pristupu stranim ulaganjima gdje se uglavnom bilo kakav „strani ulagač“ proslavlja kao spasilac i olako prihvataju sve moguće obaveze prema njemu koje se onda ne ispunjavaju i daju osnov za tužbe čak i kada nema stvarne štete ili ni kada nije bilo stvarne namjere da se ulaže u BiH.

„Postoji realna mogućnost da u mnogim takvim slučajevima razlog čak nije bila ni nestručnost nego korupcija odnosno neko je u vlastitom interesu stvorio osnov za štetu koju uzrokuju tužbe. Naravno imamo i treću grupu slučajeva kada je zaista riječ o ozbiljnom ulagaču koji je zaista prevaren od strane domaćih vlasti i imao štetu koju sada želi nadoknaditi. Ali opet da smo pametnije pregovarali sporazume o zaštiti ulaganja mogli smo bolje zaštiti i sebe, a ne samo ulagače“, rekao je Gavran.

Naglasio je da, kada je riječ o materijalnoj i finansijskoj šteti nju je teško procijeniti unaprijed jer je svaki slučaj specifičan, ali uglavnom se zahtijevaju enormni iznosi i gubici javnih sredstava će biti ogromni u slučaju gubitka takvih sporova.

„Već troškovi postupka su ogromni i najčešće domaće vlasti nisu u stanju parirati stranim kompanijama koje pokreću sporove i plaćaju neke svjetske advokatska kancelarije nepojmljivo visokih honorara, pa i to vjerovatnoću dobijanja sporova značajno umanjuje“, pojasnio je Gavran.

Smatra da je rješenje za budućnost, svakako u reviziji postojećih sporazuma o zaštiti ulaganja i izbjegavanju zaključivanja sličnih sporazuma te ozbiljniji odnos vlasti, odnosno da se ne obećava što se ne može ili ne želi ispuniti.

„Kada su u pitanju postojeći sporovi jedino se može pokušavati pravnom borbom i angažmanom najboljih dostupnih stručnjaka umanjiti šteta. I naravno trebalo bi tražiti i kažnjavati odgovorne za uzrokovanu štetu“, zaključio je Gavran.

Najznačajniji sporovi i tužbe

Među posljednjim sporovima koji su pokrenuti protiv BiH je tužba indijskih državljana u predmetu GIKIL Lukavac koju su dostavili početkom ove godine. Oni su tužili BiH zbog, kako navode, prekršenih obaveza. Pod prekršenim obavezama navode, nezakonitu eksproprijaciju, uskraćivanje poštenog i pravičnog tretmana, uskraćivanje pune zaštite i sigurnosti investitorima i njihovim investicijama, kao i nepridržavanje obaveza u vezi sa investicijama tužioca.

U toku 2022. godine UniCredit banke iz Italije je podnijela BiH zahtjev za mirno rješavanje spora, nakon što je njena kćerka banka izgubila prvostepeni spor sa firmom „Bitminer Factory“ od 256 miliona maraka.

Takođe, BiH je u prošloj godini izgubila spor od 90 miliona KM sa slovenačkim Viaduktom. Ovaj iznos, ukoliko ne uspije da poništi presudu, platiće Republika Srpska.

CAPITAL: Bojana Ninković