SARAJEVO – U BiH je još jednom dokazano da država nema snage da se obračuna s kriminalom i korupcijom tamo gdje su “u igri milioni”, a da je spremna ekspresno se obračunati i izreći i kaznu zatvora za one koji nelegalno posijeku metar drva, kao što je nedavno zabilježeno u Bužimu.
Da je veća vjerovatnoća da ćete proći bez ikakvih sankcija ukoliko državu oštetite za milione, nego oni što su se za par stotina maraka “ogriješili “ o zakon iz prijeke potrebe, svjedoči i afera u kojoj je otkriveno da veliki broj špeditera u BiH nije plaćao administrativne takse koje plaćaju uvoznici i izvoznici po jednom predmetu, odnosno špediteri koji pripremaju robu za carinjenje.
Navođenje primjera čovjeka koji ukrade tri metra drva i za to bude kažnjen, nije poruka da takve slučajeve treba amnestirati od odgovornosti. Naprotiv, pravna država mora reagirati na svaku nezakonitost, no takav aršin mora važiti za sve, a naročito tamo gdje se obrću i kradu milioni maraka.
A, da su oni koji državu oštete za višemilionske iznose, potom budu uhvaćeni na djelu u puno boljem položaju od onih koji od države ukradu par stotina maraka, uz to ne da bi profitirali, nego preživjeli, govori upravo ova priča.
Taksa za svaki uvoz, tranzit ili izvoz
Naime, Uprava za indirektno oporezivanje tokom prošlogodišnjih kontrola za uplate administrativnih taksi za unazad dvije godine otkrila je da je za samo prvih devet mjeseci tokom 2018. godine država oštećena za milionske iznose. I to tako što su carinici vršili carinjenje robe, a da prethodno špediteri nisu uplatili obaveznu administrativnu taksu za uvoz / tranzit / izvoz.
Zakonom o administrativnim taksama precizirano je da podnosioci carinskih prijava – zastupnici u carinskim postupcima, tj. špediteri plaćaju taksu za svaki uvoz, tranzit ili izvoz.
Međutim, kontrolom samo prvih devet mjeseci 2018. godine utvrđeno je da za više od 100.000 postupaka uvoza i tranzita odnosno više od 35.000 postupaka izvoza taksa nije plaćena, a da je roba ocarinjena.
Fokus je došao do podataka o iznosu od 2.291.850 KM neplaćenih administrativnih taksi po tom osnovu. Kontrola je provedena po nalogu pomoćnika direktora Sektora za carine Uprave za indirektno oporezivanje Vladimira Dragičevića.
Kada je kontrolni tim u sastavu šefova carinskih ispostava Zenica, Banjaluka i Grude, i to Hamdo Sušić, Goran Marinković i Mate Majić, uporedio dvije baze podataka, utvrdio je manjak uplaćenih taksi.
Premda je Sektor za informacione tehnologije UIOBiH registrovao tokom 2018. godine 769.625 uvoznih i 203.853 tranzitnih prijava, baza podataka Sektora za poslovne usluge u kojoj se registruju uplate pokazala je da se broj prijava ne poklapa s brojem uplata.
Kontrolni tim je utvrdio razliku između prijavljenih i uplaćenih taksi za čak – 100.339 iako je zakonom predviđeno da se uz svaku uvoznu i tranzitnu prijavu prilaže i administrativna taksa iz tarifnog broja (TB) 86.
Istovjetan postupak provjere urađen je i za izvozne carinske prijave za koji se plaća taksa TB 87. Podneseno je ukupno 319.934 izvoznih carinskih prijava, a za 35.805 prijava nije plaćena taksa.
Izbjegli plaćanje 3,5 miliona KM
Ove informacije potvrdio je za Fokus.ba i Ratko Kovačević, portparol UIOBiH.
“Tačno je, jedinice Odsjeka za carinske poslove u četiri regionalna centra UIO izvršile su kontrolu naplate administrativne takse iz tarifnog broja 86. i 87. Kontrolisano je ukupno 27 špedicija, a kontrolni period se odnosio na 1. 1. 2018. do 31. 8. 2019. godine. U tim kontrolama utvrđeno je da su špediteri kao podnosioci carinskih prijava prilagali ovjerene uplatnice o uplati administrativne takse, pri čemu su ovjere uplatnica zloupotrijebili i koristili ih za pokriće duga većeg od uplaćenog. Kontrolom u Sektoru za carine utvrđen je ukupan iznos duga od 3.658.126,00 KM, od čega je do sredine februara 2020. godine realizovana naplata u iznosu od 3.013.170,00 KM, a ostao nenaplaćeni iznos duga od 644.956,00 KM”, kaže Kovačević.
Iz Kovačevićevog odgovora potvrđeno je da su špediteri izbjegli plaćanje obaveza određenim zloupotrebama i da su tek nakon kontrola i provjera uhvaćeni u pokušaju – krađe. Međutim, umjesto da zbog toga krivično odgovaraju špediteri su faktički “zamoljeni” da plate dugovanja, što je većina njih i uradila.
A do sada provedene provjere, kako nam je potvrdio izvor upućen u ovaj slučaj, pokazuju da je zloupotreba dokaza o uplati administrativnih taksi tekla na način da se u poslovnim bankama dobije nekoliko ovjerenih kopija jedne uplatnice koja se pritom prilaže više puta kod predaje dokumentacije za određene carinske postupke i druge postupke u oblasti indirektnog oporezivanja.
10 taksi za 100 uplatnica
Primjerice, napravi se uplatnica za 10 taksi i elektronski se uplati 200 KM nekoj banci, a ‘pusti’ se još 100 taksi na printer. Onda se ode u poslovnicu neke banke i ona ovjeri uplatu 10 taksi po 20 KM jer ima dokaz o uplati, a poslije toga se ode samo u drugo naselje u istu banku i opet ovjeri uplata 10 taksi jer opet postoji dokaz o uplati i to tako funkcioniše. Na uplaćenih 10 taksi završi se 100 predmeta.
Ovakav scenarij, evidentno je, ukazuje na krivično djelo. I to ne samo špeditera nego svih onih koji su se uhvatili u ovo, sad već ispostavit će se „vrzino kolo“ u kojem je primijenjen svojevrsni „bugarski voz“ metoda slična onoj koja se provodi kod prevare na izborima.
Upravo zbog ovih radnji, kako sazaje Fokus UIO BiH odlučila je čitav slučaj predati Tužilaštvu BiH, što je možda bio motiv onima koji su u međuvremenu platili dugovanja da to odmah učine.
Na naš upit državnom tužilaštvu postoji li predmet o ovom kriminalu i šta poduzimaju, još čekamo odgovor. No, za sada sve ukazuje na to da bi za one koji plate moglo sve proći u stilu” i vuk sit i ovce na broju”. Ili, probali ukrasti, uhvaćeni, platili i nikom ništa!
Ukradeno nema ko da naplati
Međutim, tek iz odgovora entitetskih poreznih uprava došlo se do spoznaje da dug neće biti tako jednostavno naplatiti.
“Porezna uprava Federacije BiH oglasila se nenadležnom, dok se Porezna uprava Republike Srpske obratila nadležnom Ministarstvu finansija Republike Srpske tražeći uputu i stav na koji način da provede prinudnu naplatu ovih administrativnih taksi. Zbog nerješavanja cijelog slučaja UIO je proslijedila cjelokupnu informaciju na sljedeću sjednicu Upravnog odbora UIO, a svakako ostajemo na raspolaganju za zajednički sastanak ove uprave s nadležnim Ministarstvom finansija i trezora BiH i entitetskim ministrarstvima finansija, kako bi se zauzeo zajednički stav u vezi s budućim postupanjem svih nadležnih institucija vezano za postupak prinudne naplate dugovanja po osnovu administrativnih taksi. UIO je svakako mišljenja da se ovaj problem hitno mora riješiti, a mogući način rješenja ovog problema svakako bi bila mogućnost izdavanja taksenih markica što bi svakako smanjilo mogućnost zloupotrebe i bilo bi znatno lakše pratiti uplate”, kaže Kovačević.
Zašto nema državnih markica za administrativne takse u ovom trenutku je pitanje bez odgovora. Na naš upit Ministarstvu finansija i trezora BiH o tome šta su oni poduzeli u okviru svojih nadležnosti i kako komentiraju ovaj problem, kažu da im nije bila poznata činjenica da špediteri vrše zloupotrebe, niti je kažu to u nadležnosti ovog ministarstva, već Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
“Ministarstvo je u skladu sa Zakonom o administrativnim taksama propisalo procedure, naredbe i instrukcije te odredilo način plaćanja administrativnih taksi koji je obavezan za sve pravne subjekte. Još jednom skrećemo pažnju na član 6. Zakona o administrativnim taksama kojim je propisano da se taksa plaća u trenutku nastanka obaveze, ako Zakonom o administrativnim taksama nije drugačije određeno. Netaksirani ili nedovoljno taksirani podnesci i drugi spisi, izuzev onih koji su oslobođeni od plaćanja takse, ne smiju biti primljeni direktno od stranke, a ako takav podnesak stigne poštom, organ nadležan za odlučivanje pozvat će stranku da u roku od osam dana od prijema opomene uplati redovnu taksu. Nadležni organ može pokrenuti postupak i po netaksiranom ili nedovoljno taksiranom podnesku, ali rješenje ili drugi akt ne može biti uručen stranci prije uplate propisane takse”, kažu za Fokus u Ministarstvu finansija i trezora BiH.
Dakle, carinjene u više od 130.000 slučajeva (koliko je utvrđen manjak uplata ove takse) nije smjelo biti obavljeno, ali je očito obavljeno uz prilaganje lažnih uplata. Jesu li carinici znali ili ne kakve im se potvrde o uplaćenoj taksi prilažu, pitanje je na koje bi odgovor trebali dati organi Tužilaštva ako uopšte i pokrenu istragu o ovom slučaju.
U Ministarstvu trezora i finansija BiH za Fokus su kazali da nemaju ništa s prinudnom naplatom od onih koji su izbjegli plaćanje administrativnih taksi, te su ponovili da prinudnu naplatu vode porezne upave entiteta.
Na spisku samo oni sa preko 10.000 KM duga
Međutim iz Porezne uprave FBiH u odgovoru za Fokus o pitanju prinudne naplate po osnovu dugovanja za administrativne takse UIOBiH bili su jasni.
“Porezna uprava Federacije BiH nije nadležna za naplatu administrativnih taksi u slučaju koji ste opisali u Vašem dopisu. Shodno odredbama člana 1. stav 2. Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH („Službene novine FBiH“, br. 33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12, 7/13, 71/14 i 91/15), Porezna uprava je nadležna za naplatu (i postupak prinudne naplate) direktnih poreza, doprinosa, taksi (taksa na istaknutu firmu i taksa za držanje aparata za igre na sreću i zabavne igre), posebnih naknada (opća vodna naknada, naknada za korištenje opće korisnih funkcija šume i posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća), članarina turističkih zajednica, članarina obrtničkih komora i novčanih kazni za porezne prekršaje”, naveli su iz Porezne uprave FBiH.
Inače, na listu špeditera – dužnika dospjeli su samo oni koji imaju dug veći od 10.000 maraka. To znači da bi dug, kada bi se uračunali i oni koji nisu plaćali takse ispod tog iznosa, mogao biti znatno veći.
Na dokumentima do kojih smo došli, a koji su nastali kao rezultat kontrole tima carinskih ispostava, nalazi se ukupno 69 špeditera iz BiH, čiji je dug na osnovu utajenih taksi veći od 10.000 KM. Na tom spisku prednjače Futura Trade d.o.o. iz Gradiške s neplaćenih 211.610 KM, BH Šped d.o.o. Srebrenik s 96.910 KM, INO šped iz Tešnja 88.900 KM…
Pokušali smo kontaktirati i neke od njih i pitati kako je došlo do duga, je li bilo zloputrebe ovjere uplatnica i jesu li možda izmirili dug i da li to planiraju uraditi. No, na nama dostupne telefonske brojeve niko se nije javljao, a upiti odaslani na e-mailove špeditera do kojih smo došli ostali su bez odgovora.
I dok se institucije kada je u pitanju nadležnost u vezi s prinudnom naplatom u ovoj aferi očigledno ponašaju na principu “ping-pong loptice”, prebacujući tako odgovornost sa sebe na druge, zabrinjavajuće je da niko ne zna je li ovakvih slučajeva bilo i ranije i kolika je stvarna šteta po budžet po ovom osnovu.
Šteta milionska, zastara nastupila
Naime, Zakon o administrativnim taksama kaže da “pravo na naplatu takse zastarijeva u roku od dvije godine, računajući od dana kada je taksu trebalo platiti”.
Kada je raniji period u pitanju, pravo na naplatu je prema važećem zakonu zastarjelo. Javna je tajna da se na taksama godinama vara država i da se taje milionski iznosi. Prema podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, samo u 2014. godini po osnovu administrativnih taksi naplaćeno je 22,7 miliona KM, a u 11 mjeseci 2019. godine čak 28,2 miliona KM.
Postavlja se pitanje šta je s taksama koje nisu plaćene recimo 2014, 2015. i 2016. godine i koje su zastarjele. Po svemu sudeći, za to će utajivači proći nekažnjeno.
Također, u aktuelnoj, vanrednoj situaciji u vezi s korona virusom, veoma je važno obratiti pažnju na ovaj i slične slučajeve. Postavlja se, naime, pitanje hoće li država kroz mjere ekonomske pomoći, planirane za sanaciju šteta nastalih zbog ovih okolnosti, našim novcem pomagati i ovakve koji su izbjegli plaćanje taksi i pokušali prevariti državu pri tome počinivši krivično djelo.
O tome bi nadležni, također, trebali povesti računa, jer oni koji su namjeravali pokrasti državu ne zaslužuju njenu pomoć.
Fokus.ba
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Varaju i na pošiljkama brze pošte…svjesno lažiraju iznose i imena na ulaznoj dokumentaciji kako ne bi iznosi prešli 300 KM (do 300 fizičko lice ne plaća ništa državi),preko 300 mora se cariniti roba (taksa 20km+ carina+PDV) to usporava isporuke i svjesno brze pošte lažiraju dokumentaciju kako bi obradili što više pošiljki i zaradili više i brže a to državu košta godišnje milione…Prostim poređenjem ulazne dokumentacije,onog što predoči brza pošta carini i liste isporuka to se jasno može razotkriti…Ovo se najviše radi kod Šejn i Temu pošiljki…