BUENOS AJRES, Bivši argentinski ministar ekonomije Roberto Lavanja koji je prije deset godina izvukao svoju zemlju iz duboke krize predlaže da Grčka preuzme model Argentine kako bi se izvukla iz dugova i krenula naprijed, kao i da odustane od ekonomske politike koju joj nameće Međunarodni monetarni fond (MMF).
”Paketi strogih mjera štednje koji se nameću Grčkoj nisu neophodni, jer postoji opasnost da zajam nikada ne bude vraćen, a grčki budžetski deficit je sada veći nego što je bio prije prve tranše pomoći”, naglasio je Lavanja i dodao da se takvom politikom spasavaju banke, a ne narod koji je prinuđen da vraća kredite za nepokretnu imovinu.
Prva stvar koju je Argentina tada uradila bila je da produži rokove za isplatu dugova građana, podsjetio je Lavanja i dodao da su im predstavnici MMF tada rekli da krše suštinska pravila kapitalizma.
”Oni (MMF) zaboravljaju da osiromašeni ljudi nisu više potrošači, a tako se ne podstiče privredni rast”, kaže bivši argentinski ministar u intervjuu za francuski list ”Liberasion”.
Lavanja smatra da je izlazak iz krize moguć bez rješenja koja nameće MMF koji predlaže ”uvijek isti tip ugovora o budžetskoj politici – smanjenju novca koji se daje narodu – plata, penzija, državne pomoći, ali takođe i o redukciji javnih radova koji omogućavaju otvaranje novih radnih mjesta”.
To je “potpuno apsurdno”, naglašio je Lavanja objašnjavajući da MMF Grčkoj nudi model, po kome se treba svega odreći u korist banka.
Grčka je, prema njegovom mišljenju, preokupirana istim ekonomskim problemima sa kojima se Argentina suočavala prije deset godina – budžezskim deficitom, vrtoglavim padom bruto domaćeg proizvoda, prezaduženošću, eksplozijom nezaposlenosti.
Grčka se, smatra Lavanja nalazi u boljoj socijalnoj situaciji od Argentine 2001, jer je na institucionalnom planu, Argentina bila izolovana država, dok je Grčka članica jedne od najačih svjetskih ekonomskih unija.
Sličnost između Argentine i Grčke, na ekonomskom planu je ogromna, smatra Lavanja i podsjeća da je Argentina u vrijeme krize uspostavila fiksni paritet između pesa i dolara, kao i da se Grčka vezala za evro, izgubivši tako kontrolu nad svojom monetom.
“Kada se neka zemlja nalazi u bezizlaznoj situacija, kao Argentina 2001, treba znati promijeniti kurs”, naglasio je on i dodao da fiksni devizni kurs zajedničke monete 17 zemalja evro zone različite ekonomske moći jedino i može da dovede do krize.
Grčka umjesto da otplaćuje dugove, treba da ulaže u obrazovanje, nauku i tehnologiju, da finasira u infrastrukturu i da podstiče produktivnost, i to prije svega u uslužnom i turističkom sektoru, zaključio je bivši argentinski ministar.
