BEOGRAD, Više od 90 odsto pravnih lica koja su u prvom roku, početkom aprila ove godine, ušla u automatski stečaj, biće brisano iz registra.
Naime za te firme nije bilo zainteresovanih za pokretanje stečajnog postupka.
Iako u privrednim sudovima u ovom trenutku nema svedenih podataka, sudije procjenjuju da će manje od deset odsto firmi imati šanse da izmire dugovanja kroz stečaj, bilo da se on sprovodi kroz bankrot ili kao reorganizacija, a interesantno je da će procentualno više takvih predmeta biti u unutrašnjosti.
U privrednim sudovima ocijenjuju i da je među predmetima najveći broj privatnih preduzeća koja su otvarana ranih 80-ih godina prošlog vijeka i koja su u međuvremenu prestala sa radom, nemaju imovinu ali su u velikim dugovima. Za njihove vlasnike odredbe o automatskom stečaju predstavljaju “dar sa neba” jer će firme zajedno sa dugovima, biti brisane iz registra o trošku države.
“Među firmama koje i čine najveći dio pristiglih predmeta, naročito u prvom roku, bilo je mnogo onih gdje vlasnicima odgovara da se predstečajni postupak okonča brisanjem iz registra, jer oni sami neće imati nikakve troškove. Riječ je uglavnom o “tašna-mašna” preduzećima, gdje su dubioze velike, a imovine gotovo da nema”, kaže sudija Natalija Pejić Kordić iz Privrednog suda u Beogradu.
Ona dodaje da od 56 predmeta koje je ona dobila iz prve grupe, nije bilo ni jedne uplate za otvaranje stečaja, dok je od oko 60 iz druge ture, osam zainteresovanih povjerilaca obezbijedilo sredstva za taj postupak.
I vršilac dužnosti predsjednika zrenjaninskog Privrednog suda, Aleksandar Stoiljkovski, procijenjuje da će od 295 predmeta koliko je taj sud primio, oko deset odsto preduzeća ući u regularan stečaj.
“Od većih firmi to će se sprovesti samo u dvije, Zrenjaninskoj pivari i Naftagas montaži, dok je u ostalim slučajevima riječ o manjim preduzećima. Sva ostala sa ovog spiska već su ušla u proceduru da se stečaj u istom danu otvori i zatvori, a zatim teče rok od 30 dana do pravosnažnosti tog rješenja, nakon čega slijedi brisanje iz evidencije Agencije za privredne registre”, kaže Stoiljkovski.
Pred Privrednim sudom u Novom Sadu u ovom trenutku otvoreno je 1.474 prethodnih stečajnih postupaka, od čega su rokovi za uplatu predujma istekli u oko 1.340 slučajeva, ali je samo za 66 preduzeća uplaćen predujam na osnovu koga će se pokrenuti stečajni postupak.
I u kragujevačkom Privrednom sudu, od ukupno pristiglih 789 predmeta, rokovi ističu za 730, a predujam je uplaćen za 56 firmi. Prema riječima vršioca dužnosti predsjednika tog suda Radovana Đurića, sedam stečajeva iz te grupe već je otvoreno, dok je za 49 zakazano ročište radi pokretanja tog postupka. Od većih preduzeća, u toj grupi nalaze se aranđelovački Kolektiv, sa 111 zaposlenih i jagodinski Žitomlin, sa oko 270 radnika.
Na području koje pokriva niški Privredni sud, od 925 predmeta, 860 otvoreno je u prvom roku, ali je samo oko 50 povjerilaca ili vlasnika tih firmi bilo zainteresovano da uplatom predujma pokrene regularni stečaj. Već su otvorena tri postupka, dok je kod ostalih procedura zakazivanja prvog ročišta u toku. Sva ostala pravna lica biće brisana iz registra.
Nema garancija za naplatu duga
Prema odredbama novog Zakona o stečaju, 1. aprila je NBS objavila spisak od 10.977 pravnih lica koja su tri i više godina imala blokirane račune. Svakoga mjeseca objavljuje se nova lista pravnih lica koja su u prethodnih 30 dana ispunila taj uslov. Tako je početkom maja predstečajni postupak otvoren za još 466 pravnih lica, u junu je dodato 312, a u julu 270. Rokovi od 60 dana, tokom kojih zainteresovani povjerioci ili vlasnici mogu da uplate predujam za otvaranje regularnog stečaja, istekli su samo za prvu i dijelimično za drugu grupu. Ipak, i kada se stečaj otvori, nema garancija da će on biti i sproveden, jer je moguća situacija da procjenjena imovina i potraživanja ne pokrivaju troškove postupka i tada se stečaj zatvara. Danas