MADRID/TOKIO – Ekonomija Španije bilježi snažan rast, podstaknuta globalnim usponom uslužnog sektora, prvenstveno turizma, nadmašujući tako dugogodišnju stagnaciju japanske privrede.
Ono što se nekada činilo kao nemoguće, sada je postalo stvarnost: prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Španija je po BDP-u po glavi stanovnika prestigla Japan – člana G7 grupe razvijenih država.
Ova statistika, međutim, ne znači da je ukupna vrijednost roba i usluga koje Španija proizvodi veća od japanske. Ipak, kada se BDP podijeli s brojem stanovnika i izrazi u američkim dolarima, rezultat je da je španski BDP po glavi stanovnika viši.
U 2025. godini, japanski BDP po glavi iznosio je 33.960 dolara, dok je španski iznosio 36.190 dolara. Već 2024. godine ta cifra je bila blago u korist Španije.
„Ova razlika ima svoju realnu osnovu, ali i važnu statističku ogradu,“ objašnjava Anhel Talavera, šef odjeljenja za evropsku ekonomiju u Oxford Economicsu.
Iako je španska ekonomija jedna od najbrže rastućih, „na ovu brojku snažno utiče i devalvacija japanskog jena,“ rekao je za Euronews Business.
Japanski jen je od 2021. godine oslabio čak 40 posto, pa i ako je nominalni BDP u japanskoj valuti ostao isti, kada se izrazi u dolarima – rezultat je 40 posto niži.
To je dovelo do toga da japanski ekonomski pokazatelji izgledaju znatno slabije u međunarodnim poređenjima.
Španija prednjači u eurozoni
Španska ekonomija je u 2024. godini zabilježila rast od 3,2 posto – više nego Francuska, Njemačka i Italija, tri najveće ekonomije eurozone. Njemačka, na primjer, je zabilježila pad od 0,2 posto.
Glavni pokretači rasta Španije su snažna domaća tražnja, oporavljeni turizam i uslužni sektor, prenosi Investitor me.
Sektor usluga čini preko dvije trećine španske privrede, a upravo je njegov uspon ključan za novostečeni ekonomski zamah.
„Globalni turizam je znatno više koristio Španiji nego Japanu,“ navodi Matju Gertken, glavni geopolitički strateg kompanije BCA Research.
Takođe, španski rast su podržali i niže cijene energenata u odnosu na ostatak Evrope, populacioni rast i državne subvencije.
Gertken podsjeća da je uspjeh Španije posljedica i „brutalnih reformi“ nakon dužničke krize, uključujući rezove u pravima radnika i smanjenje troškova otpuštanja, što je povećalo konkurentnost i produktivnost.
Japan – stagnacija i demografski problemi
Za razliku od Španije, japanska ekonomija se suočava sa „okamenjenim tržištem rada“, što rezultira niskom produktivnošću.
Iako je četvrta najveća ekonomija svijeta, Japan je prošle godine izgubio treće mjesto od Njemačke, a ove godine se očekuje da ga pretekne i Indija.
BDP Japana jedva da je rastao u posljednje tri decenije. Pandemija ga je dodatno pogodila – u 2020. godini zabilježen je pad od 4,2%.
Istraživački centar Nikko u Japanu upozorava da zemlja trpi zbog nedostatka inovacija. Još 2000. godine, Japan je imao drugi najveći BDP po glavi stanovnika na svijetu – odmah iza Luksemburga. Danas je pao na 38. mjesto.
U prvom kvartalu 2025. japanska ekonomija je zabilježila pad, zbog slabog izvoza, niske domaće tražnje, rastuće inflacije i usporene industrijske proizvodnje. Američke carine dodatno pogoršavaju situaciju.
Pored toga, Japan se suočava s demografskom krizom: starenje stanovništva izaziva hronični nedostatak radne snage i rast troškova socijalne zaštite.
Da li je uspjeh Španije dugoročan?
Ekonomije zasnovane na uslugama, poput Španije, imaju dobru perspektivu i u budućnosti, jer se globalni potrošački trendovi sve više kreću ka tom modelu.
Udio usluga u globalnom BDP-u porastao je sa 53% na 67% između 1970. i 2021. godine, prema podacima Svjetske trgovinske organizacije (WTO).
Prema MMF-u, predviđa se da će Španija do 2030. zadržati prednost nad Japanom po BDP-u po glavi stanovnika. Ako se aktuelni trendovi nastave, Španija će tada imati preko 42.300 dolara po stanovniku, dok će Japan ostati na oko 41.700 dolara.