BEOGRAD, Guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić kaže da se prema procjenama centralne banke, javni dug Srbije nalazi oko ili blago iznad 45 odsto BDP.
“Ta granica, naravno, ne znači da je postavljena tu da se nipošto ne može preći, ona se može preći, ali u kratkom roku i uz obavezu formiranja jednog vrlo ozbiljnog plana povratka javnog duga u zacrtani okvir”, istakao je Šoškić.
“To je nešto što naša zemlja mora da učini u narednom periodu, to je dio Zakona o budžetskom sistemu, i ono što se nekada gubi iz vida, to je da rješavanje problema zemlje kao što je naša ne može biti u tome da se nastavi sa podizanjem javnog duga”, ocijenio je guverner.
Prema njegovim riječima, ubrzani rast javnog duga prije ili kasnije doveo bi do jedne vrste “tržišne kazne”, odnosno tržište bi samo po sebi procijenilo da javni dug Srbije zahtjeva veću kamatnu stopu.
Šoškić je ukazao da javni dug finansiran skupljim izvorima izaziva veće godišnje otplate i s druge strane, “ukoliko se to odrazi na kretanje deviznog kursa, kao posljedica nižeg nivoa povjerenja u našu zemlju, onda će devizna komponenta našeg javnog duga u odnosu na BDP da dodatno poraste”.
Šoškić je istakao da Srbija ne smije da izgubi iz vida da je posljednjih nekoliko godina prirast javnog duga bio izuzetno visok – “mi smo počeli prije nekoliko godina sa odnosom javnog duga prema BDP-u koji je bio ispod 30 odsto, a sada smo praktično na granici onoga što je dozvoljeno Zakonom o budžetskom sistemu”.
“To po zakonu izaziva potrebu naše vrlo ozbiljne reakcije bez odlaganja i ja vjerujem da ćemo kao država imati snage da na vrijeme to uradimo”, dodao je guverner.
Šoškić je napomenuo i da je kretanje deviznog kursa uvijek posljedica, a ne uzrok problema, i da zemlje koje imaju tendenciju da više troše nego što proizvode, da odlažu strukturne reforme i nemaju visoki nivo fiskalne odgovornosti po pravilu imaju problema na tržištima.
“Neke od tih zemalja gledamo u našem neposrednom susjedstvu i unutar EU, postoje problemi sa finansijskim tržištima, u smislu da raste cijena finansiranja njihovog javnog duga, i u slučaju nekih drugih zemalja nestabilnost na deviznom tržištu”.
“Srbija bi svakako trebalo da izbjegne tu sudbinu, a ja mislim da ima šansu da to učini, ukoliko uradimo ono što je svima dobro poznato, a to je jedna vrlo temeljna racionalizacija ukupnog javnog sektora, dakle strukturne reforme bez odlaganja i podizanje nivoa svijesti da kao zemlja samo možemo da trošimo ono što stvaramo”, naglasio je guverner.
“Svako drugo ponašanje prije ili kasnije dobija svoju cijenu na ovaj ili onaj način, to ne mora biti samo pitanje deviznog kursa koji bi dugoročno onda vjerovatno bio manje stabilan, to je onda pitanje i ukupnih perspektiva privrednog razvoja naše zemlje”, dodao je on.
Prema riječima Šoškića, kada strani investitori posmatraju Srbiju, oni prije svega žele da vide koliko je dugoročno održiva makroekonomska pozicija zemlje, odnosno da li Srbija ima odgovarajući nivo deviznih rezervi i parametre zaduženosti koji obezbjeđuju da se kao zemlja na međunarodnom tržištu može javiti kao dužnik koji će redovno izmirivati svoje obaveze. Tanjug