NJUJORK, Džordž Soroš kaže da trenutna kriza evrozone može da se uporedi sa latinoameričkom krizom 1982. i azijskom krizom 1997. godine.
On objašnjava da su u oba slučaja međunarodne institucije “nanijele bol” periferiji da bi zaštitile centar i dodaje da sada Njemačka nesvjesno igra istu tu igru.
Čuveni investitor predlaže uvođenje evropske bankarske unije koja bi garantovala za bankarske depozite, osiguranje kapitala za spašavanje ugroženih banaka i jačanje centralizovanog nadzora nad finansijskim institucijama u čitavoj evrozoni su ključne mjere za spas zajedničke valute u iduća tri mjeseca.
Pojedinosti nisu iste, ali ideja jeste, kaže on. Povjerenici prebacuju teret na dužnike, a ‘centar’ izbjegava preuzimanje odgovornosti za neravnotežu.
Soroš smatra da je u krizi evra odgovornost centra puno veća nego 1982. ili 1997, jer je upravo centar osmislio manjkavi valutni sistem i propustio da ispravi mane u njemu.
Prema Soroševom mišljenju, institucije evrozone imaju tri mjeseca u kojima još uvijek mogu da isprave greške i preokrenu trendove.
Ipak, on sumnja da je Njemačka, kao ‘centar’ evrozone, spremna da podrži tako radikalne mjere.
“Ako ne dođe do nezgode poput bankrota Liman bradersa, Njemačka će vjerovatno učiniti dovoljno da održi evrozonu na okupu, ali će se Evropska unija pretvoritiu nešto potpuno različito od otvorenog društva koje je nekada podsticalo maštu ljudi”, kaže on.
Soroš dodaje da će “u tom slučaju podjela na dužnike i povjerioce postati trajna, Njemačka će dominirati, a periferija se pretvoriti u deprimiranu pustoš”, prenose agencije.